Izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda objavljen ove nedelje pokazuje da će ruska ekonomija vjerovatno rasti za 0,3 odsto u 2023. godini, umjesto da se smanjuje za 2,3 odsto, kako je ranije predviđano.
SAD i njihovi saveznici su reagovali na rusku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine oštrim režimom sankcija i izvozne kontrole, za koji su mnogi očekivali da će urušiti rusku ekonomiju. Pored toga, mnoge međunarodne kompanije su naglo smanjile prodaju u Rusiji, dok su druge u potpunosti prestale da posluju u zemlji.
Novo istraživanje pokazuje da su alternativni putevi snabdijevanja i mogućnost uvoza robe iz zemalja prijateljski nastrojenih prema Rusiji, poput Kine, umjesto zapadne robe, vratili su ruski uvoz na predratni nivo.
Eksperti su primijetili da je ovakva situacija podiže cijene proizvoda, dok istovremeno u mnogim slučajevima smanjuje i kvalitet, posebno u domenu potrošačke elektronike.
Međutim, mogućnost da će široko rasprostranjena nestašica unutar Rusije primorati Kremlj da odustane od invazije na Ukrajinu u bliskoj budućnosti - izgleda sve udaljenija.
Šta je sa sankcijama?
Zapadne sankcije Rusiji bile su prvenstveno usmjerene na rusku vojsku i trebalo je da otežaju Kremlju pristup zalihama i opremi, posebno naprednoj tehnologiji kao što su mikroprocesori, neophodnim za ratovanje u Ukrajini.
„Ruske sankcije nisu sveobuhvatne“, rekao je za Glas Amerike Džefri DŽej Šot, sa Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju. „One su dizajnirane da naruše vojnu sposobnost Rusije i otežaju ruskom režimu da nastavi vojne napore, kako zbog nedostatka resursa tokom vremena, tako i zbog rastućeg nezadovoljstva civila".
Rusiji je dozvoljeno da nastavi da prodaje mnoge od svojih glavnih izvoznih dobara- uključujući naftu, gas, ugalj, đubriva, uranijum i hranu, čime je obezbijedila sredstva za finansiranje uvoza.
Pored kontrole izvoza određenih proizvoda, SAD i njihovi saveznici uveli su značajne sankcije ruskom finansijskom sektoru. Ovo je za posljedicu imalo komplikovanje mnogih transakcija u vezi sa trgovinom, i za one proizvode koji sami po sebi nisu bili predmet sankcija.
Ali, trgovci su našli način da finansiraju protok robe koja nije sankcionisana, kažu stručnjaci.
Prazni rafovi u radnjama u Rusiji na početku invazije na Ukrajinu, 15. mart 2022.
Zabranjeni proizvodi ipak na ruskim rafovima
Nedavni izvještaj vašingtonske organizacije Silverado Polisi Akselerator pokazuje da je ruski uvoz opao u mjesecima neposredno nakon invazije, dok se vrijednost uvoza u dolarima vratila na skoro predratne nivoe do septembra 2022.
Za 12 meseci, počevši od oktobra 2021, izvoz u Rusiju iz EU pao je za 4,6 milijardi dolara, ili 52%. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje su u početku imale daleko manje trgovine sa Rusijom, ipak su smanjile svoj izvoz u tu zemlju za 85%, odnosno 89%.
Prema Silveradu, razliku je nadoknadio niz zemalja koje su drastičnoo povećale izvoz u Rusiju, uključujući Kinu, Bjelorusiju, Tursku, Kazahstan, Kirgistan, Jermeniju i Uzbekistan.
Pored toga, u izvještaju se navodi da, uprkos tome što su neke kompanije prestale da izvoze u Rusiju, njihovi proizvodi su se ipak našli u toj zemlji. Na primjer, nakon što su Apple i Samsung prestali da isporučuju svoje proizvode u Rusiju, narudže za njihove proizvode su porasle u Armeniji i Kazahstanu, a telefoni su isporučeni u Rusiju.
Epl prodavnica u Omsku, Rusiji, mart 2022.
Stručnjaci kažu da, iako se ruski uvoz robe široke potrošnje možda približava predratnom nivou, blokada vojne robe i napredne tehnologije i dalje funkcioniše prilično dobro.
„Što su sankcije duže na snazi, to je više vremena za pokušaj pronalaženja i pregovaranja o zaobilaznim rješenjima — to se dešava svuda“, rekao je Šot. „Ako postoji dovoljan ekonomski podsticaj, ljudi će rizikovati da bi profitirali od izbjegavanja sankcija".
Mjerenje efikasnosti
Brajan Erli, profesor političkih nauka na Državnom univerzitetu Njujorka, rekao je za Glas Amerike da čak i ako neki sankcionisani proizvodi prođu u Rusiju, izgleda da su sankcije bile uglavnom djelotvorne jer su otežale Rusiji da stekne ono što joj je potrebno da nastavi rat.
„Sankcije nikada neće biti savršene. Vaša osnovna pozicija nije u tome da li one sve ometaju, već kako bi se transacije odvijale da sankcija nema? I koliko bi to bilo jeftinije? "
Erli se poziva na izvještaje američkih obavještajnih službi od prošle godine u kojima se navodi da je Rusija sakupljala mikročipove iz kućnih aparata za upotrebu u vojnoj opremi.
„Ako je jedan od načina na koji ruska vlada zaobilazi multilateralne sankcije za poluprovodnike uvoz dodatnih mašina za pranje veša preko trećih strana, poput Gruzije, za upotrebu u svojim vojnim proizvodima, da, to je znak da se sankcije izbjegavaju. Ali to je takođe znak da sankcije funkcionišu veoma, veoma dobro, ako druga po veličini svjetska vojska uvozi poluprovodnike iz mašina za pranje veša preko malih regionalnih susjeda“, rekao je on.
Sekretarijat za finansije SAD nedavno je zabranio trgovanje sa još 22 pojedinca i kompanije, koje je optužilo da pomažu ruskoj vojsci da izbjegne sankcije.
Između ostalih, sankcije su usmjerene na ruskog trgovca oružjem Igora Zimenkova i njegovog sina Džonatana Zimenkova, kao i na nekoliko kompanija koje posluju sa Zimenkovima.
„Ruskom vojno-industrijskom kompleksu je postalo sve teže da snabdijeva ratnu mašineriju, pa se oslanja na dobavljače kao što su Iran i Sjeverna Koreja. Koristeći proksije, Rusija pokazuje da naše sankcije imaju uticaj. Nastavićemo da radimo na tome", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.