Izaslanici iz 175 zemalja sastaju se ovaj mjesec, od 13. do 25. ožujka u glavnom gradu Katara na Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama, posvećenoj zaštiti plave ili atlantske tune, predatora koji se našao na rubu komercijalnog kolapsa.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Carl Safina je redovito uz atlantsku obalu Sjedinjenih Država ribario za plavom tunom, grabežljivicom širokih pučina, koja pliva brzinom automobila, a može težiti i do 650 kilograma.
"Vidio bih doslovce jutra i jutra površine mora prepuna plavih tuna u lovu na manju ribu. Uopće se nismo ni pitali hoćemo li uloviti tune, pitanje je samo bilo - koliko," kaže Carl Safina.
U zadnjih četrdesetak godina, međutim, globalna populacija odraslih tuna smanjila se za više od 80 posto. Uzrok: industrijski način izlovljavanja, udružen s vrtoglavim porastom potražnje, ponajviše u Japanu, koji konzumira 80 posto svjetskog ulova tune. Godine 1969., Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna bila je zadužena za postavljanje kvota i održavanje zdravih populacija tune. Oni su u toj misiji bili neupješni, kaže Carl Safina, danas predsjednik konzervacijske skupine Blue Ocean Institute, Institut plavi ocean:
"U zadnjih deset godina, s ribom praktički uništenom na zapadnoj strani Atlantika, fokus ribarenja se prebacio na istočnu stranu Atlantskog oceana i na Sredozemlje, gdje je i ta populacija sada na rubu propasti. Komisija za tunu je pokazala - i to svake godine iznova! - da uopće nije sposobna kontrolirati ribolov."
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama - poznata i po kratici CITES - globalni je sporazum koji štiti 30 tisuća vrsta životinja i biljaka. Konferencija u Dohi, ovaj mjesec, razmatrat će predloženu zabranu trgovine plave tune. Administracija predsjednika Obame najavila je podršku takvoj mjeri. Susan Lieberman, direktorica za međunarodnu politiku pri organizaciji Pew Environment Group, pozdravlja takvu odluku za koju kaže da bi za tunu mogla značiti spas:
"To je iznimno važno za preokret situcije u korist zaštite tune. Nadamo se da će administracija koristiti svoj prestiž i čelnu ulogu u danima prije skupa u Dohi kako bi nagovorila više drugih vlada da idu istim putem."
Među tim drugim vladama, prvenstveno Europska unija, 27 zemalja za koje Liebeman očekuje da će glasovati kao blok u prilog zabrane trgovanja tunom. Kao najveći potrošač tune, Japan će najvjerojatnije biti protiv zabrane i, kao daljnji korak, ili tražiti izuzeće ili izaći iz sporazuma i nastaviti ribolov. Međutim, kako Japan ponajviše ovisi o uvozu tune, Lieberman kaže da će fokus biti stavljen na osiguravanje da druge zemlje ne izađu iz sporazuma kako bi nastavile opskrbljivati japansko tržište.
"Ako se Japan nažalost odluči za izuzeće, onda moraju naći zemlju iz koje će uvoziti koja će se također izuzeti iz sporazuma. Sjedinjene Države to neće učiniti, neće ni Europska unija. Vjerujemo da bi Unija mogla izvršiti dovoljan pritisak na sjevernoafričke zemlje da i one tako odluče."
Zabrana ne bi obuhvatila albakor, odnosno žutu tunu, koja završava u konzervama, dok se plava tuna uglavnom servira kao suši ili sašimi. Carl Safina iz Instituta Plavi ocean vjeruje da će zabrana trgovanja tunom rezultirati oporavkom vrste. Na skupu u Dohi, izaslanici će - uz zabranu trgovanja plavom tunom - razmatrati i prijedloge o kontroli trgovine osam ugroženih vrsta morskih pasa, te crvenih i ružičastih koralja.