U intervjuu za televizijski program "Samo vijesti" na mreži "Glas prave Amerike" (Real America's Voice), Trump je nagovijestio da bi Putin možda želio da objelodani te informacije, jer smatra da bi naudile Sjedinjenim Državama.
“Putin sada nije baš veliki obožavalac naše zemlje", rekao je Trump i dodao da bi zbog toga ruski lider možda bio spreman da objasni zašto je 2014. godine Ruskinja Elena Baturina, milijarderka i supruga preminulog bivšeg gradonačelnika Moskve Jurija Lužkova, uplatila 3,5 miliona dolara firmi za koju Trumpove pristalice vjeruju da je povezana sa Hunterom Bidenom, predsjednikovim sinom.
“Mislim da Putin zna odgovor na to pitanje", rekao je Trump. "Mislim da treba da to objelodani."
Trump je uplatu opisao kao načinjenu na račun "porodice Biden", ali je suma zapravo plaćena entitetu zvanom "Rozmont Seneka Tornton". Hunter Biden je bio prvobitni osnivač investicionog fonda Rozmont Seneka, ali njegov advokat kaže da nema nikakve veze niti ulaganja u firmu Rozmont Seneka Tornton.
“Hunter Biden nema nikakve investicije niti je ko-osnivač firme 'Rozmot Seneka Tornton', tako da je tvrdnja da mu je plaćeno 3,5 miliona dolara netačna", rekao je advokat Džordž Mezires za PolitiFact u septembru 2020.
Dok federalni tužioci istražuju poslovanje Huntera Bidena još od 2018, informacije o sumi koju je platila Elena Baturina su otkrivene tokom istrage koju vode republikanci u Senatu. U izvještaju nisu pruženi nikakvi dokazi da uplata predstavlja korupciju, niti da je na bilo koji način povezana sa investicionim fondom Hantera Bidena.
"Bez paralele"
Stručnjaci za američku politiku nisu mogli da pronađu još jedan primjer da je neki bivši američki predsjednik tražio kompromitujuće informacije o porodici aktuelnog predsjednika od lidera zemlje koja je jedan od američkih najvećih geostrateških rivala.
“Ne pokušavajte da tražite paralele jer ovaj slučaj nema paralele", izjavio je za Glas Amerike Leri Sabato, direktor Centra za politiku na Univerzitetu Virdžinije.
“Ovo je primjer kompletne zaokupljenosti samim sobom, i izdizanja ličnog interesa iznad interesa zemlje".
"To je nešto za šta se podrazumijeva da bi trebalo da je ispod časti svakom bivšem predsjedniku. Ali nije ispod časti Donaldu Trumpu", dodaje Sabato.
U srijedu nije bilo lako pronaći u Vašingtonu republikance koji će da odbrane komentare bivšeg predsednika. Senator iz Jute Mit Romni rekao je reporterima:
"Ne mislim da Vladimir Putin treba da bude osoba kojoj se obraćamo za usluge u ovom trenutku".
Odjeci kampanje 2016.
Trumpov javni poziv Putinu da objavi informacije o Bidenovom sinu podsjeća na njegov zahtjev Moskvi, iznijet tokom predsjedničke kampanje 2016, da objavi mailove njegove tadašnje protivnice Hilari Klinton.
“Rusijo, ako slušaš, nadam se da možeš da pronađeš 30.000 mailova koji nedostaju", rekao je Trump u julu 2016.
Slučajno ili ne, istragom specijalnog tužioca o ruskom miješanju u izbore 2016. kasnije je ustanovljeno da su ruski hakeri prvi put pokušali da "uđu" u sisteme kompjutera u kancelariji Hilari Klinton istog dana kada je Trump iznio taj zahtjev.
Takođe u utorak, Jevgenij Popov, član ruske Dume i voditelj programa na državnoj televiziji, izjavio je da je vrijeme da građani Rusije apeluju na Amerikance da rano okončaju Bidenov mandat i "ponovo pomognu našem partneru Trumpu da postane predsjednik".
Istraga Hantera Bidena
Poslovanja Hantera Bajdena su godinama predmet intenzivnog interesovanja Trumpa i njegovih političkih saveznika. 2018, federalni tužilac u Delaveru Dejvid Vajs otvorio je istragu poslovnih aktivnosti Hantera Bajdena u nekoliko stranih zemalja.
Kada je Džo Bajden došao u Bijelu kuću 2021, ostavio je Trumpovog postavljenika Vajsa na položaju kako bi izbjegao utisak da se miješa u istragu koja se vodi protiv njegovog sina.
Prema medijskim izvještajima, istraga protiv Hantera Bajdena se ne samo nastavila već i ubrzala.
Trumpovi pokušaji da otkrije kompromitujuće podatke o mlađem Bajdenu u vezi sa njegovim mjestom u bordu direktora ukrajinske energetske kompanije "Burizma", doveli su do njegovog prvog opoziva. U telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim 2019. Tuamp je po svemu sudeći uslovio prodaju vojne opreme Ukrajini spremnošću Zelenskog da mu "učini uslugu" i objavi da vodi istragu porodice Bajden.
Članstvo Hantera Bajdena u odboru Burizme izazivala je nedoumice iz više razloga. Hanteru je plaćana velikodušna suma od 50.000 dolara mjesečno, iako nije imao očigledno iskustvo u energetici. Takođe, njegov otac je bio zadužen za politiku Obamine administracije prema Ukrajini u to vrijeme.
Za sada nisu objavljeni nikakvi dokazi koji bi nagovijestili da je Džo Bajden, kao potpredsjednik, doneo bilo kakve odluke da pomogne poslovima svog sina.
Kineska energetska kompanija
Washington post je u utorak objavio istragu o poslovanjima Hantera Bajdena u Kini. Izvještaj je bio zasnovan na podacima sa laptop računara koji je Bajden navodno ostavio u servisu za popravku kompjutera, i koji je kasnije predat FBI-ju.
Trampovi saveznici pokušali su da navedu novinare da istraže sadržaj laptopa za vrijeme izborne kampanje 2020, ali su mnogi mediji odustali zbog okolnosti pod kojima su dobijeni podaci iz kompjutera. Vlasnik servisa za popravku je kopirao hard drajv kompjutera prije nego što je uređaj predao FBI-ju. Kopirani hard drajv je nekako završio kod Rudija Đulijanija, Trampovog ličnog advokata, koji je aktivno radio na tome da ukrajinski zvaničnici objave da vode istragu protiv Bajdenovih.
Post je objavio da je uspio da nezavisno potvrdi tačnost nekih od podataka sa kompjutera Hantera Bajdena. Između ostalog, u Postovom članku otkriva se da je tokom 14 mjeseci, počevši od 2017, kompanija Hantera Bajdena primila 4,8 milijardi dolara uplata od kineskog energetskog konglomerata nazvanog "CEFC China Energy". Nijedan od energetskih projekata o kojima je Bajden razgovarao sa firmom nikada se nije konkretizovao, prenio je Post, a američke vlasti su uhapsile jednog od direktora CEFC-a zbog mita.