Broj stanovnika hispanskog porijekla je u stalnom porastu širom Sjedinjenih Američkih Država, a kako pokazuju podaci posljednjeg, prošlogodišnjeg popisa stanovništva taj porast je najveći u američkoj saveznoj državi Texas. Texas je ujedno i savezna država u kojoj je protekle decenije, između dva popisa stanovništva, zabilježen najveći ukupan porast broja stanovnika. Taj porast i rast populacije hispanskog porijekla su veliki demografski izazov, a budućnost Texasa, ekonomska i društvena prije svega, ovisiće od toga kako će Teksašani odgovoriti tom izazovu.
Dobra prilika da se čuju neki od odgovora je svečani godišnji ručak hjustonske Hispaničke trgovinske komore, najveći poslovni događaj u Houstonu, najvećem gradu Texasa, kojem prisustvuju najznačajnije ličnosti te savezne države.
U prethodne četiri godine broj članova Hispaničke trgovinske komore Houstona povećan je za 600 odsto. Predsjednica Komore Laura Morillo ističe da su mlada populacija Houstona i po poslovanje vrlo povoljno kruženje ključni razlozi takvog povećanja i dodaje:
„Naše udruženje je, primjera radi, privuklo mnoge investitore i biznismene koji su, tradicionalno, investirali u Miamiu i Los Angelesu. Oni se opredjeljuju za Houston i Texas zbog jake ekonomije, snažnije nego u drugim dijelovima Amerike.“
Hispanici Houstona i Texasa su neka vrsta veze i mosta prema državama južno-američkog kontinenta. Francisco Grados, usposlenik jedne hjustonske finansijske kompanije, to objašnjava riječima:
„Naši klijenti su brojne firme sa španskog govornog područja. Mada njihovi predstavnici tečno govore engleski, osjećaju se mnogo sigurnije kada sa nama govove i pregovaraju na njihovom maternjem jeziku.“
Sociolog sa univerziteta Rice Steve Murdock je više nego uvjeren da budućnost Texasa ovisi o stanovništvu hispanskog porijekla jer....:
„....65 posto ukupnog rasta Texasa je temeljeno na toj populaciji.“
Podaci prošlogodišnjeg popisa pokazju da se bijelo ne-hispansko stanovništvo poćeva mnogo sporije nego hispanisko. Ali u Texasu, za razliku od drugih dijelova Sjedinjenih Država u kojima raste broj Hispanika-imigranata, porast hispanske populacije je prirodan, ističe gospodin Murdock:
„Većina Hispanika Texasa nisu imigranti. Oni su ovdje generacijama, oni žive u mnogim dijelovima Texasa duže od bijelih ne-Hispanika.“
Podaci iz popisa stanovništva ukazuju na prosječan pad nivoa obrazovanja, a samim tim i slabiju plaćenost hispanskog stanovništva. To može biti veliki problem, kaže sociolog Murdock i navodi:
„Tipičan pripadnik hispanske populacije je muškarac, starosti od 25 do 30 godina, bez potpune srednje škole, sa zaradom od oko 35.000 dolara godišnje, što je u realnom iznosu za oko 3000 dolara manje nego prije desetak godina.“
I gospođa Murillo obrazovanje smatra ključnim momentom hispanske populacije:
„Mi ćemo biti ekonomski zamajac, ne samo Houstona, nego i cijelog Texasa, ali da bi to bili moramo biti mnogo obrazovaniji.“
U Austinu, glavnom gradu Texasa, koplja se lome oko budžetskog deficita od 20 milijardi dolara. Političari su skloniji kresanju obrazovnih programa, nego njihovom širenju.
Za Michelle Hitchinghs, uspješnu direktoricu jedne banke, inače američko-meksičkog porijekla, najbolja investicija Texasa upravo je obrazovanje:
„Ogromna je greška smanjivati fondove za obrazovanje, posebno osnovno i srednje. Ti nivoi školstva su sada bitniji nego ikada ranije.“
Gospođa Murillo sa optimizmo gleda na ekonomsku budućnost Texasa i ulogu hispanske populacije:
„Vidim Texas kao model na koji će se ugledati ostale američke savezne države u kojima je broj stanovnika Hispanika takođe veliki. Texas će biti model za njih.“
A uspješni biznismeni, ljekari, advokati, inžinjeri, političari hispanskog porijekla će, kao primjera radi gospođa Murillo, biti uzori novih naraštaja Teksašana hispanskih korijena.