Još od dana Galileja i prvih optičkih teleskopa, prije više od 400 godina, astronomi su tragali za načinima da zagledaju sve dalje i dalje u nebo. Danas, zahvaljujući teleskopu Hubble, koji orbitira oko Zemlje, taj je pogled stigao do samih rubova poznatog svemira.
Dvadeset-četvrtog travnja 1990., američki svemirski raketoplan Discovery lansiran je u orbitu noseći posebni instrument koji će revolucionirati naša saznanja o svemiru. Svemirski teleskop Hubble dizajniran je da kruži oko Zemlje, daleko iznad magličaste zamućenosti njezine atmosfere, i osmatra – s nikad ranije postignutom jasnoćom! – planete, zvijezde, galaksije i druge udaljene svemirske objekte.
Ovaj teleskop, veličine školskog autobusa, a imenovan po američkom astronomu Edwinu Hubbleu, bio je građen deset godina, koštajući, na koncu, milijardu i pol dolara. Više od 10 tisuća ljudi bilo je uključeno u njegovo dizajniranje i izgradnju.
Nancy Grace Roman smatra se 'majkom' svemirskog teleskopa Hubble. Kao vodeći astronom američke Nacionalne agencije za istraživanja svemira, NASA-e, ona je odigrala ključnu ulogu u ranom planiranju i razvoju tog teleskopa. Putovala je diljem Amerike i razgovarala s astronomima o tome što im treba od novog teleskopa.
"Astronomi su već dugo željeli dobiti podatke osmatranja iznad atmosfere. Gledati kroz atmosferu jednako je gledanju kroz staro, yamućeno staklo – ono što se vidi je mutno," kaže Roman.
Nancy Grace Roman je uspostavila odbor od astronoma i inžinjera NASA-e, koji je dizajnirao velik, upotrebljiv i održiv opservatorij koji bi kružio oko Zemlje, iznad atmosfere i slao na Zemlju jasne slike svemira.
Ed Weiler je sadašnji vodeći astronom NASA-e. Radio je s Roman i bio blisko povezan s programom Hubble otkako ju je naslijedio 1979.: "Kad je teleskop Hubble bio lansiran, on je predstavljao deseterostruko povećanje sposobnosti zemaljskih teleskopa. Zamislite, jednim korakom otišli smo deset puta dalje. Posljednji puta prije toga kad smo u astronomiji skočili na nešto deset puta bolje u jednom koraku bilo je kad je Galileo prestao gledati u nebo golim okom i stavio pred to oko prvi teleskop."
Usprkos početnih poteškoća s ogledalom koje je imalo grešku – kasnije popravljenu! – Hubbleova misija osmatranja i otkrića bila je povijesna. Širokokutna kamera teleskopa snimila je i poslala natrag na Zemlju prizore nebeskih objekata od kojih je zastajao dah, a mnogi od njih bili su udaljeniji nego ijedno ranije viđeno svemirsko tijelo.
"Teleskop Hubble može vidjeti objekte koji su milijardu puta bljeđi nego što može vidjeti ljudsko oko, a moć razlučivanja mu je fantastična. Na primjer, s Hubbleom bi se mogla vidjeti krijesnica na Mjesecu," kaže Weiler.
Nancy Grace Roman se sjeća koliko je bila uzbuđena kad je vidjela prve snimke teleskopa Hubble: "Za mene je najupečatljivija slika bila ona na kojoj se vidi središte jednog kružnog klastera. Vidi se svaka zvijezda pojedinačno, vidi se njihova boja ... to je nevjerojatan prizor."
Otkad je postavljen, prije više od 20 godina, teleskop Hubble je povećao naše znanje svemira za tisuću puta. U međuvremenu je i sam bio popravljan i poboljšavan tijekom serije misija svemirskih raketoplana.
Njegove slike dalekih zvijezda i galaksija omogućile su astronomima da izračunaju da je svemir nastao prije oko 14 milijardi godina, znatno točnije od ranije procjene od negdje između 10 i 20 milijardi godina.
I dok su u tijeku planovi za lansiranje novog i još snažnijeg teleskopa u orbiti oko Zemlje, Hubble će, kako se očekuje, raditi još najmanje jedno desetljeće, i dalje revolucionirajući astronomiju i šireći naše znanje o svemiru.