Pred Narodnom skupštinom Republike Srpske (RS) uskoro će se naći set zakona, koji, prema ocjeni OSCE-a i organizacija koje se bave ljudskim i pravima medija, predstavlja novi udar na demokratiju i slobodno izražavanje stavova.
Najviše polemika izaziva Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, koji propisuje sankcije za, kako se navodi, neovlašteno fotografisanje službenika u vršenju dužnosti, zbog mogućeg uticaja na slobodu izražavanja i javnog okupljanja:
"Ko ometa ili sprečava djelovanje državnih organa, privrednih društava ili drugih pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, ko neovlašćenim fotografisanjem ili snimanjem ometa službenike dok vrše svoje dužnosti ili ko ne postupi na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju službenog lica kazniće se novčanom kaznom od 500 KM (konvertibilnih maraka) do 1.500 KM ili kaznom zatvora do 60 dana" - ovo je sadržaj člana 4. Nacrta izmjena i dopuna Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske, zbog koje su se najviše pobunili predstavnici novinarske zajednice i nevladinih organizacija.
Službeno lice je, između ostalog, i policajac, pa novinari pitaju da li to znači da više ne smiju snimati policajce, kaže za Radio Slobodna Evropa novinar magazina Buka Elvir Padalović.
"Namjera je da se ne ponove brojne aktivnosti od prošle godine u vezi sa okupljanjem 'Pravda za Davida'. Dakle, to je jedan dio, jedan segment i da se sve aktivnosti policije, ostalih lica u vršenju službene dužnosti ne fotografišu, dakle, da mi ne vidimo šta oni rade, da mediji to ne objavljuju. Iako svi govore da se to neće ticati medija, da oni moraju profesionalno obavljati svoj zadatak, ja za sada ne vidim da će to biti na neki način ispravljeno u Nacrtu zakona. I dalje stoji taj Nacrt zakona sa tom odredbom. Ovo što se opozicija buni protiv toga, ništa ne znači, s obzirom na jednu komotnu većinu koju imaju vladajući u Narodnoj skupštini", navodi Padalović.
Direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić mišljenja je da su sporne odredbe napisane vrlo ciljano, kako bi vlast preduprijedila ponavljanje onoga što se desilo na banjalučkim ulicama u decembru prošle godine, tokom protesta građana pod nazivom „Pravda za Davida", kojim je od vlasti tražena istina o smrti mladića iz Banjaluke Davida Dragičevića.
"Kada su zahvaljujući snimcima, ne samo medija, nego i običnih građana i građanki, snimcima koji su nedvosmisleno ukazali da je policija upotrebljavala bespotrebnu silu prema građanima koji su se okupljali tih dana na Trgu Krajine. Onda ste imali i onaj snimak na kojem se čuje kako policajac prijeti jednoj osobi koju saslušava, pa ste onda imali i onaj snimak koji se tiče kupovine diploma. Oni prosto žele da se ograde i da preduprijede bilo kakve slične situacije koje bi se mogle desiti u budućnosti i da prosto onemoguće građanima, građankama, medijima, da ukazuju na te nepravilnosti, izmedju ostalog i fotografijama i snimcima", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa Dragana Dardić.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske nastojali su kroz saopštenje pojasniti da neće biti ugrožena prava novinara, tvrdeći da se sporni član ne odnosi na novinare, predstavnike medijskih kuća koji, u skladu sa pravilima struke i na način da ne ometaju službenike, u okviru svojih redovnih radnih aktivnosti i po prirodi posla, vrše fotografisanje ili snimanje.
"Isto, ni u kom slučaju ne podrazumijeva da je fotografisanje ili snimanje službenika na javnom mjestu zabranjeno. Fotografisanje ili snimanje službenika dok vrše svoje dužnosti na javnom mjestu nije zabranjeno i isto ne predstavlja radnju koja bi se mogla sankcionisati, ukoliko se isto vrši na način da ne ometa ili sprječava službenike u vršenju svojih dužnosti (npr. sa određene distance, bez fizičkog kontakta, bez upućivanja riječi neprimjerenog sadržaja, vrijeđanja službenih lica). Da bi se, smatralo da je učinjen prekršaj potrebno je da određeno lice neovlaštenim fotografisanjem ili snimanjem ometa i sprječava službenike dok vrše svoje dužnosti", naveli su u MUP-u RS.
Doktor pravnih nauka iz Banjaluke Duško Košpić ističe da je ključni propust to što nije precizno definisano šta spada u „ometanje ili smetanje" službenog lica.
"Ako se to ne odredi precizno, ono može da dovede do širokog tumačenja toga zakona i zloupotrebe, samim tim, toga zakona. Vidjeli smo da je MUP, u medijima sam pratio, naveo da nije zabranjeno snimanje i slikanje, ali da treba da postoji distanca snimanja, ne smiju biti fizički kontakti, ne smiju se upućivati neprimjerene riječi i to su, mislim, osnovne njihove stvari", navodi Košpić za Radio Slobodna Evropa.
„To što su oni naveli" konstatuje, „je toliko paušalno, površno, da dopušta zloupotrebu zakona usljed njegove široke primjene".
„Nije rečeno šta je distanca snimanja, da li je to određena razdaljina, da li je to sa određenih mjesta. Dalje, rečeno je da ne smije da bude fizički kontakt. Šta je to fizički kontakt i kakav je to fizički kontakt, to nije precizno određeno. Onda dalje, neprimjerene riječi. Jednostavno mediji su prozor u svijet i svaki oblik napada na medije, predstavlja ograničavanje demokratije", ističe Košpić.
Najavljene izmjene entitetskog Zakona o javnom redu i miruu nedavnom intervjuu za magazin ‘Espreso’ branio je i lider u Republici Srpskoj vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, govoreći da niko ne ugrožava novinare.
"Evo nek bude, ja se slažem da i novinari budu u rangu državnih službenika. Pa, da vidimo, eto, da i njih neko može da slika. Znate, imate ovdje u Banjaluci nekoliko novinara koji su postali bogataši na pričama o tome kako se ovdje dešava kriminal. Imaju dobre stanove, kuće. Imaju aute, mijenjaju često aute, oblače se najbolji brendovi. Putuju, zimuju, idu tri puta na skijanje, idu dva puta na more u toku ljeta. Zna se kolika je novinarska plata, k’o da je to teško izračunati. Odakle odjednom to da može", izjavio je Dodik.
Na opasnosti predloženih izmjena upozorili su i predstavnik OSCE-a za slobodu medija Harlem Désir i šef misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Bruce Berton, zajednički poručivši da mogu negativno uticati na slobodu izražavanja i javnog okupljanja.
„Takve odredbe, ukoliko budu usvojene, bi mogle dovesti u opasnost okruženje u kojem djeluju medijski profesionalci, a koje već predstavlja izazov. One su u suprotnosti sa međunarodnim standardima slobode medija. Novinari moraju raditi u sigurnom radnom i pravnom okruženju, da bi izvještavali o pitanjima od javnog interesa, uključujući ulične demonstracije, proteste i rad policijskih organa. Pozivam Narodnu skupštinu Republike Srpske da se uzdrži od usvajanja ovih izmjena Zakona te umjesto toga da se uključi u konstruktivnu diskusiju sa medijskom zajednicom i drugim relevantnim akterima radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja", poručio je Désir u zajedničkom saopštenju dvojice diplomata koji je prenio OSCE.
„Novinari moraju biti u mogućnosti da bez straha izvještavaju sa događaja od javnog interesa. Pored toga, u skladu sa međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, svaka osoba treba da ima pravo da prisustvuje, promatra i snima mirno javno okupljanje, što uključuje pravo da snima aktivnosti policijskih službenika. Misija OSCE-a u BiH stoji na raspolaganju da pruži podršku nadležnim vlastima u vezi sa ovim pitanjem", naveo je Berton.
Čovjek neće više moći ništa ni da kaže, ni da djeluje na bilo koji način: Dragana Dardić
Dragana Dardić ističe kako ono što se predlaže Vlada liči na uvod u diktaturu i represiju.
"Nije samo riječ o Zakonu o javnom redu i miru, riječ je i o Zakonu o policiji, u kojem se proširuju ovlaštenja policije, riječ je i o Nacrtu zakona o javnom okupljanju koji još nije došao u proceduru, ali je ono što smo mi vidjeli, zaista prilično restriktivno. Riječ je o najavama izmjena Krivičnog zakona kako bi se kleveta vratila kao krivično djelo. Znači, imaće zapravo, objediniće sve moguće i nemoguće situacije da čovjek neće više moći ništa ni da kaže, ni da djeluje na bilo koji način", zaključuje Dardić.
Uprkos brojnim kritikama, Skupština RS će o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru ipak raspravljati, već 16. aprila. Dio opozicije je najavio apelaciju i Ustavnom sudu RS, ukoliko predložene izmjene i zaista postanu zakonska norma.