Kina, koja gleda na demokratski uređen Tajvan kao svoju teritoriju, mrzi njegovog predsjednika Lai Ching-tea kao "separatistu", a kineska vojska rutinski djeluje oko ostrva.
Prošle sedmice u svom glavnom govoru povodom Dana državnosti, Lai je rekao da Narodna Republika Kina nema pravo predstavljati Tajvan, ali da je ostrvo spremno da radi s Pekingom u borbi protiv izazova kao što su klimatske promjene, pokazujući i čvrst i pomirljiv ton, ali izazivajući ljutnju iz Kine.
Tajvansko ministarstvo odbrane navodi u saopćenju da je kineska mornarička grupa predvođena nosačem Liaoning ušla u vode u blizini kanala Bashi, koji povezuje Južno kinesko more i Pacifik i odvaja Tajvan od Filipina. Rečeno je da se očekuje da će grupa nosača ući u zapadni Pacifik.
Oružane snage Tajvana pomno prate razvoj događaja i "održavaju odgovarajuću budnost i reaguju", dodalo je ministarstvo, bez pojašnjenja.
Bezbjednosni izvori na Tajvanu rekli su prije Laijevog obraćanja da bi njegov govor mogao potaknuti nove kineske ratne igre, koje je ta zemlja posljednji put održala u maju, kako je Peking rekao da je "kazna" za Laijev inauguracijski govor tog mjeseca.
Ranije u nedjelju, Istočna pozorišna komanda Narodne oslobodilačke armije, koja je odgovorna za područje koje uključuje Tajvan, objavila je propagandni video na svojim nalozima na društvenim mrežama pod naslovom "Potpuno pripremljeni i spremni za vrijeme prije bitke".
Na njemu su prikazani borbeni avioni i ratni brodovi koji rade zajedno, pokretni lanseri projektila koji se kreću na svoje mjesto i amfibijska jurišna vozila, s malom mapom Tajvana uključenom u jedan od kineskih znakova koji čine naslov videa.
Kina nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.
Kinesko ministarstvo odbrane u nedjelju nije odgovaralo na pozive van radnog vremena. Kineska kancelarija za poslove Tajvana nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Tajvanski sigurnosni zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti s obzirom na osjetljivost ovog pitanja, rekao je Reutersu da nastavljaju pratiti situaciju oko ostrva, kao i komentare kineskih medija o Laijevom govoru povodom Dana državnosti.
Kineski mediji prenijeli su nekoliko komentara i priča od Laijevog govora u četvrtak u kojima se sadržaj proglašava "konfrontirajućim" i štetnim.
Neki komentari na kineskim društvenim mrežama o vojnom videu o "pripremama za borbu" pozivali su na "povratak Tajvana u domovinu" i "nacionalno ujedinjenje".
Drugi sigurnosni izvor na Tajvanu, upoznat s obavještajnim procjenama, rekao je da bi, iako je još uvijek bilo moguće, da bi Kina, koja se boji stvaranja krize oko Tajvana tako brzo uoči američkih izbora sljedećeg mjeseca, mogla zadržati svoju reakciju na ljutite riječi, ostaje mogućnost da se još više ratne igre.
Kina je usred svoje godišnje sezone vježbi, a njena vojska bi mogla samo "okačiti ime" na te vježbe i pretvoriti ih u ratne igre posebno usmjerene na Tajvan, rekao je zvaničnik, također anonimno, za Reuters.
Kinesko ministarstvo trgovine u subotu je zaprijetilo Tajvanu dodatnim trgovinskim sankcijama, što vlada smatra kineskom ekonomskom prisilom.
Lai i njegova vlada odbacuju zahtjeve Pekinga o suverenitetu, rekavši da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti. Lai je više puta nudio razgovore s Pekingom, ali je odbijen.