Školske klupe širom Bosne i Hercegovine ostaju prazne. Iz godine u godinu, sve je manje učenika i u osnovnim i u srednjim školama. Podaci su već postali alarmantni, pa je na primjer u Federaciji BiH, kako su preračunali sindikalci, u pet godina "nestalo" 62 škole.
Osnovni razlozi su kako pad nataliteta, tako i sve češći odlasci, mahom mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, uglavnom zbog besperspektivnosti. Osim konstatovanja tog stanja iz godine u godinu, čini se da niko ništa i ne poduzima da se situacija promjeni.
U područnim školama širom Bosne i Hercegovine posebno se osjeća drastičan pad broja učenika. Ni brčanska "Jedanaesta osnovna škola" Gornji Zovik u tome nije izuzetak. Direktor ove škole Nenad Ivanović, koji u toj školi radi već dvadeset i pet godina, kaže da su ranije upisivali od 100 do 120 novih đaka svake godine.
"Škola obuhvata šest mjesnih zajednica. Tako da za sljedeću godinu, mi uzimamo podatke o upisu broja učenika koji će pohađati predškolsko. Za 2019./ 2020. godinu, imamo ukupno tri nova učenika za šest mjesnih zajednica", objašnjava Ivanović.
Ove godine u dvije područne i centralnu "Jedanaestu osnovnu školu" Gornji Zovik upisali su 11 prvačića. U jednoj područnoj niti jedno dijete, u drugoj dvoje i u centralnoj školi devet učenika.
"Prije dva dana nam je došao roditelj, koji vodi učenika prvog i učenika šestog razreda u Njemačku. Veliki je trend odlaska ljudi", priča za RSE direktor Nenad Ivanović.
U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH
Posmatrajući period unazad osam godina, u Distriktu Brčko bilo je više od sedam hiljada učenika, a sada je 5.960. Bez obzira na to u Brčkom nije zatvorena niti jedna od 15 osnovnih škola.
"S tim što od tih petnaest škola imamo jednu školu koja povećava broj učenika. To je Prva osnovna škola, i u tom razdoblju gledano, od 2010. do 2018. ona je povećala broj učenika za 200. Međutim, sve druge škole su smanjile broj učenika, od 300 pa recimo do pet učenika", objašnjava Mara Matkić, šefica Pododjeljenja za predškolsko i osnovno obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH.
U pet godina broj osnovaca smanjen je za 10.398, a u srednjim školama je 20.743 učenika manje u Federaciji BiH. Trend je veoma negativan i zabrinjavajući, kaže pomoćnik ministrice obrazovanja Federacije BiH Ismet Strujo.
"Prema biltenu Federalnog zavoda za statistiku, koji također prati u nekom petogodišnjem periodu broj osnovnih i srednjih škola, kao i broj odjeljenja itd. od 2013./2014. dakle do prošle školske godine manje je 22 škole osnovnog obrazovanja. Dakle, to su uglavnom područne škole koje su ukinute ili prisajedinjene nekim drugim školama itd. Dakle, manje je 22 škole. Što se tiče srednjih škola, provjerili smo i taj podatak, stanje je isto kao u zadnjih pet godina. Nije došlo do ukidanja srednjih škola", objašnjava Strujo.
Prema računici sindikalista, ako se uzme u obzir da jedno odjeljenje, broji, u prosjeku, 25 učenika, a jedna škola 20 odjeljenja, dolazi se do porazne statistike da su ispražnjene 62 škole ili 1.245 odjeljenja.
U 77 područnih odjeljenja u Republici Srpskoj nije upisan nijedan učenik, a u čak 85 odjeljenja upisano je tek po jedno dijete
"Politika izbjegava da zatvara škole, jer to nije popularno, a zato imamo škole u kojima pohađa jedan ili dva učenika, koje su kao takve skupe za održavanje", kaže predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH Selvedin Šatorović.
Šatorović je naveo i primjer.
"U Opštini Vareš postoje dvije škole, a sve skupa u cijelom Varešu imate nešto manje od 500 učenika u osnovnim školama. Dakle, to kada uzmete u obzir pravu situaciju nije ni jedna osnovna škola, a kamoli da imamo dva pravna subjekta", objašnjava Šatorović.
Ni Republika Srpska nije imuna na ovaj problem. Početkom ove školske godine, sada već bivši ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, rekao je da u 77 područnih odjeljenja u Republici Srpskoj nije upisan nijedan učenik, a u čak 85 odjeljenja upisano je tek po jedno dijete.
"U prethodnom periodu tačnije u prošloj godini nekih petnaest škola su same sebe zatvorile, jer pet škola nije imalo nijednog đaka, pet škola su imale dva đaka, to je riječ o malim područnim petorazrednim odjeljenima. A određen broj škola je preveden od devetorazrednih u petorazredne ili rade prema novom Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju - imaju kombinaciju u višim razredima", objašnjava Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.
On je upozorio nadležne vlasti da vode računa da se u tom procesu ne pojave tehnološki viškovi, što se do sada nije desilo.
Trend smanjenja broja učenika prisutan je godinama i postao je hroničan i ozbiljan problem bosanskohercegovačkog društva. Za sociologa Jusufa Žigu potpuno je logično što se bilježi drastičan pad broja učenika u školama, s obzirom na sve ono šta je prethodilo u poslijeratnom bh. društvu - od demografskih promjena pa do nestabilne političke situacije, zbog čega se mladim ljudima ne pruža šansa za bolju budućnost u BiH.
"Tu je situacija vrlo jasna. Treba se samo okrenuti za 180 stepeni u vođenju politika u ovoj zemlji, ako se žele zaustaviti takvi negativni demografski trendovi, odnosni krenuti naprijed. To znači da se uozbilje oni koji rukovode ovom zemljom. Da javno mnijenje počne - od nedozvoljavanja, opiranja od javnog govora, činjenja onoga kako smo se do sada ponašali - da dođemo do ambijenta življenja u kojem će svako morati da se odgovorno ponaša", kaže Žiga.
"U svemu tome", dodaje Žiga, "mora prevladati najvažnija stvar".
"A to je činjenica da se zna i uvaži da je mladi čovjek najveća dragocjenost koje jedno društvo može imati. Prema tome, da bi tu dragocjenost mogao zadržati, moraš pružiti šansu tom mladom čovjeku, stvoriti mu pretpostavke za poželjan život ovdje", smatra sociolog Jusuf Žiga.