Iz Bijele kuće je u ponedjeljak saopšteno da će Biden i Xi razgovarati o jačanju komunikacije i o konkurenciji. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da Biden vjeruje da nema zamjene za direktnu diplomatiju da bi se vodilo računa o kompleksnim odnosima dvije zemlje.
Zvaničnici Bijele kuće ističu da je jedan od glavnih ciljeva samita da se osigura da obje strane nastave da razgovaraju, kako bi se smanjile šanse da napetosti izmaknu kontroli.
"Ne govorimo o dugom spisku ishoda ili konkretnih rezultata. Ciljevi su da se vodi računa o konkurenciji, da se spriječi rizik od konflikta i da se osigura da su otvoreni kanali komunikacije", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije uoči sastanka Bidena i Xija.
Dvojica lidera sastaće se na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u San Franciscu. To će biti prvi direktni susret Bidena i Xija od 2022. godine, i prva posjeta kineskog predsjednika Americi u posljednjih šest godina.
Tokom tog perioda, odnosi dvije zemlje su pali na najniži nivo od uspostavljanja diplomatskih veza 1979. godine.
Između dvije strane postoje brojna neslaganja, između ostalog i zbog Tajvana, trgovine, ljudskih prava i globalnog uticaja. Američki i kineski vojni avioni i brodovi takođe imaju učestale bliske i opasne "susrete" u Istočnom i Južnom kineskom moru.
Pentagon je više puta upozorio da bi rezultat toga mogao da bude smrtonosan. Međutim, do nedavno, američki zvaničnici nisu imali mnogo načina da ulože formalne žalbe, nakon što je Peking zatvorio mnoge kanale komunikacije u znak protesta zbog američkih poteza.
Promjena kineske retorike
Proteklih mjeseci, kinesko protivljenje dijalogu počelo je da se ublažava. Američki i kineski zvaničnici održali su preliminarne razgovore o nizu pitanja, među kojima su kontrola naoružanja, makroekonomija i klimatske promjene.
U pojedinim slučajevima, Xi je lično primao američke delegacije.
"Govorio sam mnogo puta, i to nekim predsjednicima, da imamo 1.000 razloga da poboljšamo odnose Kine i SAD, a ni jedan da ih uništimo", rekao je Xi tokom sastanka sa grupom američkih senatora u Pekingu.
Analitičari ocjenjuju da se promjena Xijeve retorike može pripisati unutrašnjim faktorima, kao što su sporiji ekonomski rast poslije pandemije, te problemi u privlačenju stranih investicija zbog američkih trgovinskih restrikcija.
Komunikacijom sa Washingtonom, Xi možda pokušava da domaćoj publici i međunarodnim partnerima pokaže da i dalje kontroliše najvažnije bilateralne odnose, ističe Amanda Hsiao, analitičarka za Kinu u Kriznoj grupi.
Peking je vjerovatno zateklo to "koliko su nepovoljni spoljni uslovi s kojima se suočava", kaže Hsiao, uz podsjećanje na međunarodne osude ruske invazije na Ukrajinu, koja je rezultirala "narativom o demokratijama protiv autoritarnih zemalja".
“To je Washingtonu i njegovim saveznicima i partnerima omogućilo da donekle formiraju anti-kinesku koaliciju", naglašava Hsiao, navodeći kao primjer prošireni savez SAD sa Južnom Korejom, Japanom i Filipinima.
Mali koraci
Iako se ne očekuje da će sastanak Bidena i Xija promijeniti odnose dvije zemlje, zvaničnici i analitičari ukazuju na nekoliko oblasti u kojima bi uskoro mogao da bude objavljen napredak.
Američki izaslanik za klimatska pitanje John Kerry rekao je prošle nedelje da su Amerika i Kina - zemlje koje ispuštaju najviše gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u svijetu - postigli "razumijevanje i sporazume", koji bi mogli da dovedu do uspješnije konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Dubaiju, kasnije ovog mjeseca. On je najavio da će detalji o tome uskoro biti objavljeni.
Biden bi od Xija mogao da traži da preduzme korake da smanji trgovinu hemikalijama od kojih se pravi fentanil, opasni narkotik koji je odgovoran za desetine hiljada slučajeva predoziranja u Americi svake godine.
Fentanil je jedno moguće pitanje na kojem bi dvije strane "mogle odmah da rade da osnaže međusobno povjerenje i saradnju", ocjenjuje Zichen Wang, istraživač u Centru za Kinu i globalizaciju, sa sjedištem u Pekingu.
"Prema medijskim izvještajima, Kina ima pozitivan stav kada je riječ o pitanju fentanila i postoji prostor da se uspostavi regularna komunikacija sa SAD i mehanizmi kontrole u toj oblasti", dodaje Wang.
Kina je prošle godine obustavila sve razgovore o fentanilu, nakon što je bivša predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi posjetila Tajvan da bi iskazala podršku ostrvu za koje Peking navodi da pripada Kini.
Kina je tada obustavila i vojni dijalog sa SAD što je posebno zabrinulo zvaničnike Bidenove administracije.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da će Biden zahtijevati od Xija u srijedu da se obnovi češća vojna komunikacija. Administracija vjeruje da će taj korak donijeti više stabilnosti i smanjiti rizik od pogrešniš vojnih poteza.
Načelnik Generalštaba američkih vojnih snaga Charles Q. Brown Jr.mlađi rekao je novinarima prošlog petka da je poslao pismo kineskom kolegi Liu Zhenliju, u kojem je podvukao taj zahtjev.
"Razumno je očekivati da će biti nekog napretka ka obnovi određenog nivoa važnog dijaloga. Međutim, do kojeg obima i koliko će to biti trajno, ostaje da se vidi", kaže Michael D. Swaine, istraživač u Quincy institutu za odgovornu, "think-tanku" iz Washingtona.
Zack Cooper, saradnik Instituta American Enterprise zadužen za američku strategiju u Aziji, smatra da Peking i dalje vjeruje da mehanizmi za rešavanju kriza idu u prilog Americi, time što je Washingtonu "omogućeno da djeluje blizu kineske obale uz manji rizik od eskalacije". Zbog toga, Cooper ne očekuje da će razgovori biti "naročito produktivni".
Nathaniel Sher, viši analitičar u Carnegievoj zadužbini u Kini, upozorava da jedan sastanak vjerovatno neće dovesti do stvaranja trajnije osnove za odnose SAD i Kine, naročito uoči izbora u Americi i na Tajvanu.
"Međutim, jedan sastanak može da spriječi dalje pogoršanje odnosa", kaže Sher.