Za muslimanske američke birače poput Schaefer, okončanje rata između Izraela i Hamasa je glavni prioritet. Nezadovoljna načinom na koji Bidenova administracija rješava sukob, Schaefer, Amerikanka afganistanskog porijekla koja je tehnološka direktorica u Sjevernoj Virginiji, planira glasati za kandidata treće stranke.
"Za mene kao američkog birača, ovo je vjerojatno najteža odluka koju donosim u ovom trenutku", rekla je u intervjuu.
Schaefer nije sama. Rat u Gazi je ujedinio i razdvojio ono što je bio tradicionalno demokratski glasački blok, koji predstavlja više od 3,5 miliona američkih muslimana.
Dok većina muslimanskih birača vidi rat kao svoje glavno pitanje, oni su podijeljeni oko kandidata, nezadovoljnih proizraelskim stavom dva glavna stranačka kandidata, te gledaju na opcije treće stranke.
U istraživanju od 25. do 29. augusta koje je provelo Vijeće za američke islamske odnose, ili CAIR, potpredsjednica Kamala Harris i kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein, žestoka kritičarka izraelske politike, dobile su otprilike po 29 posto, a republikanski kandidat Donald Trump osvojio je oko 11 posto. Više od 16 posto bilo je neodlučno.
Rezultati, koji ponavljaju ranije procjene utrke, naglašavaju koliko je rat u Gazi umanjio podršku muslimana demokratama.
Godine 2020. Biden je osvojio 65 posto muslimanskih glasova. Ove godine ta se podrška raspala, budući da je više od 700.000 demokratskih birača na predizborima, od kojih su mnogi bili muslimani u "swing" državama (može pobijediti bilo koji kandidat), odbilo glasati za Bidena. Čini se da neopredijeljeni birači djeluju uglavnom tako, a većina gravitira prema kandidatima trećih stranaka ili je neodlučna.
Institut za društvenu politiku i razumijevanje, muslimanska istraživačka grupa koja je provela istraživanje u julu, naziva ih "promjenjivim muslimanskim glasačima", koje je moguće osvojiti ispravnim politikama koje se bave njihovim zabrinutostima oko sukoba u Gazi.
"Koji god kandidat može pokazati da će napraviti pomak u pogledu rata u Gazi i postizanja prekida vatre imat će utjecaj na te muslimanske glasače, bit će onaj za koga će glasati", rekao je Saher Selod, direktor istraživanja ISPU-a.
Budući da su izbori za manje od tri mjeseca, ostaje neizvjesno koga će na kraju podržati muslimanski glasači iz "swing" država.
Harris, koja se smatra da više simpatiše Palestince od Bidena, ima veću prednost među muslimanskim biračima od predsjednika.
Ali aktivisti žele više. Oni se zalažu za prekid vatre i embargo na oružje Izraelu.
"Mislim da je politika ta koja dobiva glasove", rekao je Roman Fritz, neopredijeljeni delegat iz Wisconsina.
Bez prekida vatre i embarga na oružje, rekao je Fritz, Harris "neće dobiti glasove koje treba da osvoji u novembru".
Harris se protivi embargu na oružje, ali podržava dogovor o prekidu vatre i oslobađanju talaca.
Posljednjih mjeseci Harrisina kampanja pojačala je dopiranje do zajednice. Prošle sedmice, voditeljica kampanje Julie Chavez Rodriguez sastala se s arapskim i židovskim čelnicima u Michiganu.
Glasnogovornik je rekao da će se Harris "nastaviti sastajati s čelnicima palestinske, muslimanske, izraelske i židovske zajednice, kao što je činila tokom svog potpredsjedničkog mandata".
Trumpov angažman s muslimanskom zajednicom čini se ograničenijim. Bivši zvaničnik Trumpove administracije i Trumpov zet sastali su se s arapskim čelnicima u Michiganu ranije ove godine.
Glasnogovornici Trump-Vanceove kampanje nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Pristalica Kamale Harris
Za Arifa Khana, voditelja IT programa u Sjevernoj Virginiji, predsjednički izbori predstavljaju "izbor manjeg od dva zla".
Sukob u Gazi produbio je njegov politički angažman, rekao je, potaknuvši ga da prisustvuje propalestinskim skupovima sa svoja dva sina tinejdžera.
"Ne sjećam se da sam ikada bio toliko uključen u različite vrste protesta", rekao je u intervjuu.
Propalestinski demonstrant tokom Demokratske konvencije u Chicagu drži mali poster sa slikom demokratske predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris s natpisom "Genocid je fašizam".
Rekao je da je tražio kandidata koji je voljan izvršiti pritisak na Izrael da okonča ono što je nazvao "genocidom", optužbu koju Izrael negira.
U nedostatku te opcije, Khan je rekao da će glasati za Harris u novembru, smatrajući je "manje radikalnom" od Bidena u podršci Izraelu i otvorenijom za rješenje od Trumpa.
"Vjerujem da bi Kamala Harris podržala uravnoteženiji pristup", rekao je Khan.
Pristalica Trumpa
Drugi vide malu razliku između Harris i Trumpa u pogledu Izraela. Sami Khan, ugostitelj iz Washingtona, smatra rat u Gazi "najvećim problemom" za muslimanske birače, ali očekuje male promjene u američkoj politici bez obzira na ishod izbora.
"Ovdje zapravo nemamo puno izbora", rekao je Khan, koji nije u srodstvu s Arifom Khanom. "Bez obzira ko pobijedi na izborima, ovo je vjerojatno politika vlade da rade ono što rade."
Budući da je malo vjerojatno da će se američka politika prema Izraelu promijeniti, Khan je rekao da će glasati za Trumpa, hvaleći njegovo upravljanje ekonomijom tokom njegovog prvog mandata.
"Ekonomija je vrlo važna", rekao je. "Stvar je u tome da ako Trump pobijedi, on je definitivno vrlo dobar za ekonomiju."
Khan, koji posjeduje više od desetak restorana u regiji, predstavlja otprilike jednu trećinu muslimanskih birača koji su naklonjeni republikancima. Iako ne podržavaju svi Trumpa, prema anketama čini se da im je bivši predsjednik više privlačan.
Dok je Gaza na vrhu njihove liste prioriteta, njihove brige odražavaju brige većeg biračkog tijela: ekonomija, radna mjesta, imigracija i okoliš.
Trump je "biznismen i zna kako popraviti ekonomiju", rekao je Khan. "On ti daje puno poticaja."
Republikanac sklon demokratama
Drugi muslimani koji su naklonjeni republikancima ponavljaju tvrdnju bivšeg predsjednika da bi svijet bio mirnije i naprednije mjesto da je on predsjednik, što je tvrdnja koju su ispitivači činjenica doveli u pitanje.
"Stvari su se odvijale u pravom smjeru, ali odjednom se sve jednostavno ruši", rekao je dr. Rashid Chotani iz Great Fallsa u Virginiji.
Chotani, koji je prije glasao za republikance, podržao je demokratske kandidate na nedavnim izborima.
Već razočaran pomakom stranke ulijevo posljednjih godina, istaknuti pakistanski američki liječnik rekao je da je Bidenovo rješavanje sukoba u Gazi za njega bila posljednja kap.
"Očekivao sam da će stati u kraj ovoj katastrofi", rekao je Chotani. "Očekivao sam da govori samo o onome što se događa u Palestini. Stalno govori: ‘Da, učinit ćemo nešto po tom pitanju’, ali ništa nije učinjeno."
Chotani će glasati za Trumpa. No, mnogi drugi ostaju u nedoumici. Ostaje neizvjesno može li ih bilo koja od dvije kampanje pridobiti.
Prekid vatre mogao bi usmjeriti neke prema Harris, smatraju delegati i stručnjaci. Istraživanje ISPU-a pokazalo je da bi 91 posto "muslimanskih glasača" iz "swing" država podržalo kandidata koji je za prekid vatre.
Ali čak i uz prekid vatre, mnogi bi se odlučiti za kandidate treće stranke ili jednostavno odustati od izbora, rascjepkavajući muslimanske glasove.
Neki strahuju da bi to moglo oslabiti politički utjecaj zajednice od 3,5 miliona ljudi. S podjelom njihovih glasova, njihova sposobnost da utječu na izbore mogla bi nestati.
"Ujedinjeni možete napraviti mnogo veću razliku, ali ovo je dio evolucije demokratije", rekao je Chotani. "Kako se razvijamo, sve više razumijemo i cijenimo ono što se događa. Možda ćemo ići u različitim smjerovima, ali ne mislim da je to loše."