Oslanjajući se na metriku i rangiranje nekoliko međunarodnih organizacija, među kojima su Transparency International i njihov Index percepcije korupcije, te Svjetska Banka, i neke druge, State Department je ustvrdio da su nekoliko odlučujućih faktora koji utječu na poslovanje i ekonomiju u Bosni i Hercegovini, izuzetno nestabilni, i osnovni razlog iz kojeg sve relevantnije strane kompanije - čija bi ulaganja mogla pomoći BH ekonomiji - nevoljne da ulažu.
Korupcija - ključni problem
Prvi među tim faktorima je duboko uvriježena korupcija, koja je pervazivna, i odvija se od najnižih do najviših instanci BH društva.
Iako BiH, stoji u izvještaju State Departmenta, de jure nudi liberalan trgovinski režim, i njezina pojednostavljena porezna struktura je medju najnižima u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak) - poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose. Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 500 poduzeća u državnom vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor.
State Department potom objašnjava kako složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomsku klimu zemlje i odvraćaju strane ulagače.
Kao jedan od primjera je činjenica da se entitet Federacija BiH, čija je Vlada u bila tehničkom mandatu od izbora 2018. godine, i dalje suočava sa značajnim izazovima u formiranju funkcionalne vlasti.
Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke stranke bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama.
“U tom kontekstu, institucije na državnoj razini postigle su mali napredak u provođenju potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja” , kažu iz State Departmenta.
POGLEDAJTE JOŠ: Izvještaj State Departmenta: Korupcija koči strane investicije na Balkanu
Također je naglašeno da uz ukorijenjenu korupciju na svim nivoima, politčka situacija dodatno komplicira svaku mogućnost boljih i većih ulaganja. “ Potezi entiteta RS da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti. Ove radnje, u kombinaciji s naporima RS da formira paralelne institucije na entitetskoj razini, kao što je Agencija za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem pravnih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, remete ekonomiju i koče ulaganja.”
Nezdravo okruženje, opasnost za investitore
Stručnjaci iz State-a takodjer naglašavaju da “... rascjepkana vlada BiH nema niti kapacitet niti političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače. “
Što je posebno zanimljivo, State Department otvoreno upozorava u analizi potencijalne strane investitore da , kako stoji “ …izbjegavaju izlaganja pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD-a ….kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalni nezakonit i/ili neustavan aranžman.”
Jedan od zaključaka je da se, prema procjenama Svjetske banke, očekuje da će realni BDP porasti za 2,5 posto u 2023. i 3 posto u 2024., ali se dodaje da su sveukupni izgledi za njegov ekonomski oporavak ometeni sve lošijim vanjskim okruženjem, povišenom inflacijom i strožim komercijalnim uvjetima financiranja. State Department također kaže da “Očekivano ekonomsko usporavanje u 2023. na izvoznim tržištima eurozone također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko povezana s europskim lancima vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge.”
Jedan od zaključaka jest da su i američka ulaganja BiH niska, te da je većina američkih tvrtki u BiH predstavljena malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.
“Bosna i Hercegovina bori se s privlačenjem stranih ulaganja….jer složeni radni i mirovinski zakoni, nepostojanje jedinstvenog gospodarskog prostora te neadekvatna sudska i regulatorna zaštita, među ostalim izazovima, odvraćaju ulaganja…..dok zemlja ne održava stalni, službeni dijalog sa stranim ulagačima….sporadično, visoki vladini dužnosnici daju medijske izjave pozivajući strana ulaganja u energetiku, transport i poljoprivredu; međutim, najave su rijetko potkrijepljene opipljivim, komercijalno isplativim mogućnostima ulaganja.”
State Department podsjeća investitore i na postojanje tzv Bijele Knjige, koju objavljuje Vijeće stranih investitora (FIC), poslovno udruženje koje zastupa interese stranih investitora prisutnih u BiH. Bijela Knjiga je dokumenat koji se bavi ključnim problemima i preprekama s kojima se investitori susreću u BiH i daje detaljne preporuke za poboljšanje investicijske klime u cilju stvaranja boljih poslovnih uvjeta za strane i domaće investitore.