"Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ugrozila je ustavni poredak zemlje, a zapaljivaa retorika podjela lidera Republike Srpske doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija u cijeloj zemlji. Dana 28. aprila formirana je Vlada Federacije, nakon četiri godine institucionalne blokade", piše u izvještaju.
Izvještaj nabraja i objašnjava detalje u poljima u kojima su uočeni nedostaci,što je, piše u izvještaju, bazirano na vjerodostojnim informacijama:
- mučenje ili okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije;
- teški i po život opasni zatvorski uslovi;
- ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa;
- ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem nad novinarima, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu;
- značajno uplitanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;
- ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća za manjinske kandidate;
- ozbiljna korupcija u vladi;
- ekstenzivno rodno zasnovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom, te rani i prisilni brakovi u romskoj populaciji;
- zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na pripadnike etničkih grupa;
- vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereni na različite vjerske grupe;
- zločini motivisani antisemitizmom;
- i zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbejke, gej, biseksualne, transrodne, queer ili interseksualne osobe.
Vlada nije preduzela kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, piše u izvještaju State Depatmenta za 2023. godinu.
KORUPCIJA
Korupcija je, piše u izvještaju, " i dalje prisutna u procesima javnih nabavki, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
Posmatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena, a postoje i stalni izvještaji o korupciji u sigurnosnim snagama svih nivoa.
Tokom godine, uglavnom uz međunarodnu pomoć, vlada je obezbijedila obuku za policiju i bezbjednosne snage za borbu protiv zlostavljanja i korupcije i za promociju poštovanja ljudskih prava. Priručnici za obuku na terenu za policijske službenike takođe su uključivali komponente obuke iz oblasti etike i borbe protiv korupcije.
Državna, entitetska (Federacija i RS), kantonalne i općinske uprave, svaka sa ovlastima da donosi zakone i propise koji utiču na poslovanje, kreirali su sisteme kojima nedostaje transparentnost. Korumpirani službenici na svim nivoima imaju su široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne samouprave.
Analitičari smatraju da je pravni okvir za krivično gonjenje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim nivoima vlasti i pripisali su odsustvo krivičnih gonjenja visokog profila političkom pritisku i nedostatku političke volje.
Institucije na državnom nivou koje su imale zadatak da se bore protiv korupcije imale su ograničena ovlaštenja, bez izvršnih ovlasti i ostale su sa nedovoljno resursa."
SISTEMSKO, RASNO, ETNIČKO NASILJE I DISKRIMINACIJA
"Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavljeno je u cijeloj zemlji i poraslo u odnosu na prethodne godine, posebno prema povratnicima bošnjačke manjine u RS", stoji u dijelu izvještaja koji se odnosi na ovu temu.
"Međureligijsko vijeće BiH izvijestilo je o 15 napada na vjerske objekte tokom 2022. godine.
Pripadnici manjinskih grupa također su nastavili doživljavati diskriminaciju pri zapošljavanju i obrazovanju kako u državnom tako iu privatnom sektoru. Iako je zakon zabranjivao diskriminaciju, aktivisti za ljudska prava su primetili da ih vlasti nisu adekvatno sprovodile.
U 2022. policiji ili tužilaštvima je prijavljen 181 potencijalni incident motiviran predrasudama širom zemlje s najčešćom pristrasnošću zasnovanom na etničkoj pripadnosti, koja je povezana s vjerom.
Najčešći incidenti uključivali su oštećenje imovine, skrnavljenje vjerskih objekata i verbalni napad lično i putem interneta.
Neki incidenti uključivali su vatreno oružje, noževe i palice, a došlo je i do masovnih tuča među članovima fudbalskih navijačkih klubova različitih nacionalnosti.
Postoji široko rasprostranjen javni diskurs osmišljen da prikaže pripadnike etničkih grupa u negativnim terminima, obično u vezi sa sukobom 1992-95, kako bi se odbacila odgovornost za ratnu brutalnost ili da bi se poslale zapaljive političke poruke.
Ratni zločinci koje je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju nisu bili suočeni s nikakvim ograničenjima u obavljanju dužnosti osim ako Tribunal te slučajeve ne prebaci na pravosuđe zemlje."
NASILJE I UZNEMIRAVANJE NOVINARA
Tokom godine zabilježeni su zastrašivanje, nasilje, politički motivisani sudski sporovi i prijetnje novinarima, navodi izvještaj.
"Od jula, Linija za pomoć besplatnim medijima zabilježila je 53 slučaja navodnih kršenja prava i sloboda novinara, uključujući jednu prijetnju smrću i jedan fizički napad. Većina slučajeva se odnosila na prijetnje, politički pritisak, uznemiravanje na internetu i govor mržnje. Najčešći počinioci bili su političari ili državni službenici."
Izvještaj upozorava i na nasilje nad ženama i seksualnim manjinama, te pokušaje vlasti entiteta RS da ograniče slobodu izražavanja, okupljanja i djelovanja.