Šta se dogodilo sa njemačkim Zelenima?

Predizborni bilbordi sa troje glavnih kandidata za novog kancelara Njemačke - Annalena Baerbock, Olaf Scholz i Armin Laschet.

Pre četiri mjeseca, njemačka Zelena partija je bila visoko kotirana u istraživanjima javnog mnijenja u jednom trenutku čak prestigla demohrišćane Angele Merkel i njenu sestrinsku Hrišćansko-socijalnu uniju u Bavarskoj, da bi na kratko postala najpopularnija stranka u Njemačkoj. 

Dok je u zemlji počinjala kampanja pred savezne izbore 26. septembra, govorilo se da bi 40-godišnja liderka te stranke Annalena Baerbock​, novo lice na političkoj sceni, mogla da postane prva evropska šefica vlade iz stranke Zelenih. Njemački mediji su je opisali kao "izuzetnog kandidata" da naslijedi dugogodišnju kancelarku Angelu Merkel koja se povlači iz politike.

Magazin Stern ju je stavio na naslovnu stranu i objavio: "Najzad, neko drugačiji".

Ali sada, dvije nedjelje uoči glasanja, izgleda malo vjerovatno da će Baerbock uspjeti da postigne politički ekvivalent onoga što je ove nedjelje pošlo za rukom mladoj britanskoj teniserki Emmi Raducanu, koja je neočekivano pobijedila na US Openu u New Yorku. Zeleni su, prema anketama, skliznuli na treće mjesto, i izgubili oko 10 posto glasova od vrhunca svoje popularnosti u aprilu i maju.

Opadanje popularnosti

Popularnost Annalene Baerbock je oslabila među biračima koji su zabrinuti kako će politika u borbi protiv klimatskih promjena uticati na njihove živote i životni stil, što je uništilo nade stranke da će ponoviti svoj uspjeh iz maja, kada je prestigla socijaldemokrate i osvojila drugo mjesto na evropskim parlamentarnim izborima.

Predsjednica njemačke Zelene partije Annalena Baerbock, kandidatkinja za kancelarku, u Berlinu, 10. juni 2021.

Pad popularnosti je djelimično posljedica stare političke taktike koju su sproveli njihovi protivnici iz establišmenta - koji su Zelene etiketirali kao krute, sklone držanju lekcija i različitim zabranama, kažu anketari. Baerbock je tokom kampanje iznosila tvrdnju da treba da se formira "super-ministarstvo" sa ovlaštenjem veta u odnosu na druge članove kabineta kada je riječ o ekološkim pitanjima.

Vođa demohrišćana Armin Laschet​ brzo je iskoristio poziv Zelenih da se podigne cijena benzina, optužujući ih da žele da kazne vozače iz radničke klase i da su suviše spremni da ignorišu potrebe manje dobrostojećih Nijemaca koji žive u ruralnim predjelima i malim gradovima gdje javni prevoz nije toliko dostupan. Plan Zelenih da zabrane kraće letove takođe se, po svemu sudeći, nije dopao biračima, a pad podrške počeo je da se ogleda u istraživanjima javnog mnijjenja.

Armin Laschet

U nedjelju, u TV duelu sa Laschetom i liderom socijaldemokrata Olafom Scholzom​, aktuelnim ministrom finansija Njemačke, Baerbock nije uspjela da oživi svoju kampanju. Rekla je da Njemačka treba da bira između novog početka i zaglavljenosti u "starim, istim politikama".

Međutim, u anketi poslije debate koju je obavio medij ARD, 41 posto gledalaca smatralo je da je Scholz bio najubjedljiviji u debati, 27 procenata je glasalo za Lascheta, a 25 posto za Baerbock.

Baerbock može da se okrivi za dio pada popularnosti svoje stranke, kažu analitičari. Dok je mnogi doživljavaju kao čvrstu, talentovanu i veoma ambicioznu političarku, kritikovana je nakon što je otkriveno da je pretjerivala na nekoliko mjesta u svom zvaničnom rezimeu, što nije u skladu sa obećanjima njene stranke o transparentnosti i integritetu. Neki su je pozvali da podnese ostavku zbog optužbi o plagijatu kada se ispostavilo da je u knjizi koju je objavila početkom godine koristila pasuse iz drugih tekstova.

Baerbock je također morala da tokom kampanje prizna da je prekršila parlamentarna pravila, tako što nije prijavila hiljade eura koje je primila od svoje stranke, uz svoju platu članice saveznog parlamenta. Zbog tih grešaka, kritičari su mogli da dovedu u pitanje da li je 40-godišnja političarka spremna za najviši položaj u zemlji, s obzirom da je samo osam godina služila u parlamentu.

"Broj neiznuđenih grešaka Baerbockove​, od 'napuhavanja' svoje biografije do objavljivanja loše zamišljene knjige, bacili su sumnje na njene kvalifikacije. Postalo je očigledno da kandidatkinja Zelene stranke i oni oko nje još nisu dostigli nivo profesionalizma potreban da bi se došlo do najvišeg položaja", ocijenio je Henning Hoff​, urednik magazina Internationale Politik Quarterly, koji objavljuje njemački Savjet za spoljnopolitičke odnose.

Olaf Scholz

"Još jedan ključni faktor je iznenađujući uspjeh kampanje njemačke stranke lijevog centra - socijaldemokrata - pod liderstvom Olafa Scholza koji je sada kandidat za kancelara. Priča ovogodišnje predizborne kampanje u Njemačkoj je neočekivani rast popularnosti socijaldemokrata. Uz veliku stratešku mudrost i nevjerovatan fokus, kandidat socijaldemokrata Olaf Scholz sada vodi u trci da zamijeni Angelu Merkel", navodi Hoff. ​

Njemački ministar finansija Olaf Sholz na konferenciji za novinare u Berlinu 13. decembra 2020.

U aprilu, SDP je privlačio samo 13 posto podrške u istraživanjima javnog mnijenja. U anketi agencije Insa u ponedjeljak, SDP je imao 26 posto podrške, ispred Lascheta čija CDU ima 20.

"Dok njemačka izborna kampanja ulazi u finiš, Scholzova popularnost - koja je uvijek bila mnogo veća od one Annalenine i Lascheta - konačno se pretvorila u podršku njegovoj partiji", kaže Hoff.

Dvije nedjelje prije izbora, sada ima mnogo nagovještaja da će sljedeću njemačku vladu predvoditi Olaf Scholz, dodaje on.

Angela Merkel je u oktobru 2018. objavila da će podnijeti ostavku kao kancelarka 2021. Bila je na tom položaju od 2005.

Dio razloga za Scholzov uspon je njegov uspjeh da se predstavi kao bezbjedan, pouzdan izbor i prirodni nasljednik Merkelove, kažu analitičari. Njegovi prijedlozi klimatske politike su oprezniji, što nagovještava da Nijemci možda nisu još spremni da budu tako "zeleni" kao Zeleni.