Izraelska vojska ubila je skoro sve najviše vođe militantne grupe, ali nastavlja da ispaljuje projektile na Izrael. Desetine hiljada Izraelaca koji su evakuisani s granice prije nekoliko mjeseci vrše pritisak na svoju vladu da se vrati kući. I svijet želi zaustaviti širenje regionalnog sukoba nakon više od godinu dana borbi.
Nakon posljednje posjete ovom regionu od strane američkog posrednika, Izrael je tokom vikenda pogodio centar Bejruta, a Hezbollah je odgovorio svojim najvećim baražom u posljednjem periodu dok je vršio pritisak da se postigne dogovor.
Izrael i Hezbollah razmjenjuju vatru gotovo svakodnevno od dana nakon što su militanti predvođeni Hamasom napali Izrael 7. oktobra 2023. godine, čime je započeo rat u Gazi.
Izrael je prije dva mjeseca započeo široko bombardiranje Libana, a zatim kopnenu invaziju. U Libanu je ubijeno više od 3.500 ljudi, od kojih su mnogi civili.
Više od 70 osoba je ubijeno u Izraelu, od čega preko 40 civila. Osim toga, preko 50 izraelskih vojnika je ubijeno u kopnenoj ofanzivi.
Evo pogleda na prijedlog o prekidu vatre i probleme.
Predloženi dvomjesečni prekid vatre
Prijedlog o kojem se raspravlja o prekidu borbi između Izraela i Hezbollaha poziva na početni dvomjesečni prekid vatre tokom kojeg bi se izraelske snage povukle iz Libana, a Hezbollah bi prekinuo svoje oružano prisustvo duž južne granice južno od rijeke Litani.
Povlačenje bi bilo popraćeno prilivom još hiljada vojnika libanske vojske, koji su uglavnom bili po strani u ratu, da patroliraju graničnim područjem zajedno s postojećim mirovnim snagama UN-a.
Osnovan bi bio međunarodni komitet koji bi nadgledao provedbu sporazuma o prekidu vatre i rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, koja je donesena 2006. godine za okončanje višemjesečnog rata između Izraela i Hezbollaha, ali nikada nije u potpunosti provedena. Hezbollah nikada nije prekinuo svoje prisustvo u južnom Libanu, dok je Liban rekao da je Izrael redovno kršio njegov vazdušni prostor i okupirao male dijelove teritorije.
Nije jasno da li bi novi dogovor bio uspješnije sproveden od onog iz 2006. godine.
Michael Herzog, izraelski ambasador u Washingtonu, rekao je u ponedjeljak na radiju Izraelske vojske da je cilj sporazuma poboljšati nadzor i provođenje prethodne rezolucije. Iako je rekao da još ima određenih tačaka koje treba finalizirati, dogovor je blizu i mogao bi biti sklopljen "u roku od nekoliko dana".
Izrael želi slobodu da udari Hezbolah i druge nesuglasice
Dvojica zapadnih diplomata opisali su nekoliko spornih tačaka za Associated Press, govoreći pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da razgovaraju o tekućim pregovorima.
Rekli su da Izrael traži dodatne garancije kako bi osigurao da Hezbollahovo oružje bude uklonjeno iz graničnog područja.
Izraelski zvaničnici, zabrinuti zbog mogućnosti da Hezbollah pokrene napad kakav je Hamas izveo iz Gaze na južni Izrael, rekli su da neće pristati na sporazum o prekidu vatre koji im eksplicitno ne daje slobodu napada u Libanu ako vjeruju da Hezbollah krši sporazum.
Izraelski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, jer nije bio ovlašten da razgovara o osjetljivim razgovorima, rekao je da je to pitanje i dalje predmet spora, iako je rekao da su razgovori išli u "pozitivnom pravcu".
Libanonski zvaničnici rekli su da bi pristanak na takav sporazum narušio suverenitet Libana. Lider Hezbollaha Naim Kassem rekao je da militantna grupa neće pristati na sporazum koji ne podrazumijeva "potpun i sveobuhvatan kraj agresije" i ne štiti suverenitet Libana.
Liban i Izrael se također nisu složili oko toga koje će zemlje sjediti u međunarodnom komitetu koji nadgleda implementaciju sporazuma i Rezolucije 1701.
U znak napretka, činilo se da je Izrael odustao od protivljenja Francuskoj, koja je ostala bliska s Libanom otkako je okončana njegova kolonijalna vlast i nedavno je bila u sukobu s Izraelom.
U ponedjeljak je zvaničnik upoznat s razgovorima, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao da će Francuska biti dio nadzornog odbora. Zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta Elias Bousaab također je rekao da je Izrael prihvatio Francusku.
Ali Liban je odbio da prihvati Britaniju, bliskog saveznika Izraela. U ponedjeljak je bilo nejasno jesu li libanonski zvaničnici odustali od protivljenja nakon izraelskog ustupka.
U međuvremenu, Izrael ne želi da ulazi u pregovore o 13 spornih tačaka duž granice u sklopu sporazuma o prekidu vatre, rekle su diplomate.
Najviši diplomata Evropske unije, Josep Borrell, koji ima sporne odnose s izraelskom vladom, rekao je u nedjelju tokom posjete Libanu da nije uvjeren da je Izrael "jasno zainteresiran za postizanje sporazuma o prekidu vatre".
Obje strane imaju interes da se rat okonča
Očekuje se da će prekid vatre između Izraela i Hezbollaha, najjačeg od iranskih oružanih zastupnika, značajno smiriti regionalne tenzije koje su dovele do straha od rata između Izraela i Irana direktno. Nije jasno kako bi to uticalo na rat Izraela i Hamasa u Gazi. Hezbollah je dugo insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je sada odustao od tog uvjeta.
Jedan diplomata je rekao da postoji bojazan da će se, ako se ne postigne prekid vatre, rat proširiti dalje na Siriju i Irak dok Izrael pokušava prekinuti isporuku oružja iz Irana Hezbollahu. Izrael je izvodio redovne zračne napade na grupe povezane s Iranom u Siriji i prijetio je udarom u Iraku, gdje su milicije koje podržava Iran povremeno izvodile napade dronovima na Izrael.
Geir Pedersen, specijalni izaslanik UN-a za Siriju, rekao je tokom posjete Damasku u nedjelju da je prekid vatre u Gazi i Libanu ključan kako bi se izbjeglo da Sirija bude još više uvučena u sukob.
U međuvremenu, analitičari kažu da je Hezbollah oslabljen, ali nastavlja da održava stalnu vatru na Izrael, uključujući udare daleko od granice.
Hezbollah je u nedjelju ispalio oko 250 raketa i drugih projektila na Izrael, ranivši sedam ljudi u jednom od najjačih baraža militantne grupe u posljednjih nekoliko mjeseci, kao odgovor na smrtonosne izraelske napade u Bejrutu. Nasilni sukobi se nastavljaju u južnom Libanu dok izraelske snage pokušavaju da preuzmu kontrolu nad strateškim gradovima.
Izrael kaže da je njegov cilj u ratu s Hezbollahom omogućiti raseljenim Izraelcima da se bezbjedno vrate kući. U Libanu je četvrtina stanovništva raseljena, a dijelovi zemlje, posebno u južnom Libanu i područjima južno od glavnog grada Bejruta, su uništeni.
U Libanu, gdje su zvaničnici i stanovnici nestrpljivi da se rat završi, početna navala optimizma se raspršila nakon što je glavni čovjek Bidenove administracije za Izrael i Liban, Amos Hochstein, prošle sedmice napustio regiju bez dogovora.
Mnogi sada vjeruju da dogovor neće biti postignut prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.