Sporazum o denuklearizaciji Sjeverne Koreje zahtjeva i velike ustupke SAD

Ljudi gledaju televizijski program preko ekrana na kome se vide fotografije američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 29. novembra 2017.

Još uvijek nepotvrđeni samit između američkog predsjednika Dolanda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una podigao je očekivanja da je ozbiljan korak u rješavanju nuklearne krize na Korejskom Poluostrvu na dohvat ruke.

"Očekuje se da će biti više brzog napretka po pitanju zamrzavanja i demontaže sjevernokorejskog nuklearnog programa nego što je to bio slučaj u prošlosti, pošto će se američki i sjevernokorejski lider sresti direktno ovaj put", kaže Cheong Seong-chan, sjevernokorejski analitičar u Sejong institutu u Južnoj Koreji.

Arhiva - Sjevernokorejski lider Kim Jong Un tokom proslave priređene u čast nuklearnih naučnika i inženjera koji su učestvovali u probi hidrogenske probe, na ovoj nedatiranoj fotografiji koju je objavila sjevernokorejska Korejska centralna novinska agnecija (KCNA) u Pjongjangu, 10. septembra 2017.

Međutim, proces postizanja denuklearizacije Korejskog poluostrva je kompleksan i zahtjeva značajne koncesije svih uključenih strana.

Sporazum ili nema sporazuma

U subotu, Trump je rekao da bi njegov sastanak mogao da se okonča neuspjehom i bez bilo kakvog sporazuma, ili da bi mogao da rezultira "najvećim sporazumom za svijet" uz denuklearizaciju Korejskog poluostrva.

Na kraktke staze, Kim bi mogao da iznese naizgled dramatičnu ponudu da obustavi razvoj svojih sposobnosti u vezi sa interkontinentalnim balističkim raketama (ICBM), koje direktno prijete Sjedinjenim Državama, da produži unilateralno zamrzavanje raketnih i nuklearnih proba, ili čak da tokom vremena umanji zalihe nuklearnog materijala.

Arhiva - Na ovoj fotografiji napravljenoj od video snimka koji je objavila sjevernokorejska državna televijza KRT, predstavljaju se rakete tokom parade na Trgu Kim Il Sunga u Pjongjangu, 15. aprila 2017.

Nije jasno koje bi koncesije SAD mogle da ponude zauzvrat. Trumpova administracija je zabrinuta u vezi sa nuđenjem olakšica i pomoći u zamjenu za obećanja, s obzirom na dosadašnja iskustva sa Pjongjangovim povlačenjima iz prethodnih sporazuma.

Washington će vjerovatno tražiti da međunarodnim inspektorima bude omogućen pristup kako bi potvrdili obustavu i demontažu procesa, prije pristanka da se olakšaju ekonomske sankcije.

Ali, da bi se dobio značajan sporazum, Trump mora da punudi nešto značajno zauzvrat.

"U cilju uspješnosti cijelog procesa, što bi za Donalda Trumpa bilo odgovorno, on bi morao da obezbijedi ekonomske ustupke", kaže Go Myong-Hyun, sjevernokorejski analitičar u Azijskom istitutu za političke studije u Seulu.

Bez preduslova

I Pjogjang i Washington već su napravili značajne ustupke ublažavanjem svojih uslova za započinjanje dijaloga.

Kimova vlada pristala je da suspenduje sve raketne i nuklearne probe tokom pregovora i da raspravlja o mogućnosti odustajanja od nuklearnog zastrašivanja, ukoliko njenoj zabrinutosti za bezbjednost bude udovoljeno.

Od novembra 2017. Sjeverna Koreja uzdržavala se od provokativnih akcija nakon dvogodišnjeg perioda u kom je izvela dvije nuklearne probe i ubrzala napore za razvoj nuklearnim bojevim glavama naoružanih interkontinentalnih balističkih raketa, koje mogu da gađaju kopneni dio SAD.

Arhiva - Sjevernokorejski lider Kim Jong Un (nije na fotografiji) rukovodi lansiranjem rakete Hvasong-12, na ovoj kombinaciji nedatiranih fotografija koje je objavila sjevernokorejska Korejska centralna novinska agencija (KCNA), 16. septembra 2017.

Sa svoje strane, Trump je odustao od dugotrajnih američkih uslova prema kojima Pjongjang prvo mora da preduzme konkretne mjere na okončanju svog nuklearnog programa, prije nego što razgovori postanu mogući.

Trumpova administracija insistira, međutim, da će njena kampanja "maksimalnog pritiska" ostati na snazi dok sporazum ne bude postignut. SAD predvode napore u Ujedinjenim nacijama koji su rezultirali oštrim sankcijama, u sklopu kojih je i zabrana milijarde dolara vrijednog sjevernokorejskog izvoza.

Trumpova administracija takođe je naglasila prijetnje američkom vojnom akcijom, ukoliko sankcije ne uspiju, kako bi povećala pritisak na Kima da eleminiše nuklearnu pretnju.

Taktika odlaganja

Sjeverna Koreja, prema procjenama, ima između 13 i 30 komada nuklearnog oružja, stotine raketa srednjeg i dugog dometa i nastavlja sa proizvodnjom dovoljno fisionog materijala za dvije ili tri nuklearne bombe godišnje.

Kao dodatak svom nuklearnom reaktoru u Jongbjongu, koji proizvodi plutonijum, Sjeverna Koreja prema izvješajima takođe ima skriveno postrojenje za obogaćivanje uranijuma, kako bi proizvodila nuklearno gorivu.

Arhiva - Sjevernokorejska nuklearna elektrana viđenja prije uništenja rashladnog tornja u Yongbajonu na fotografiji napravljenoj 27. juna 2008. godine, koju je objavio Kjodo

Čak i ako bi inspektorima bilo omogućeno da uđu, vjerovatno bi bile potrebne godine da se propisno istraži i razmontira nuklearni program Sjevera. Strategija Kimove vlade mogla bi da bude dovoljna koperativnost kako bi se umanjile sankcije, ali uz godinama dugo odlaganje i opstruiranje procesa denuklearizacije.

"Ukoliko Sjeverna Koreja ima nuklearno oružje za narednih 20 godina procesa nuklearne demontaže, onda Sjeverna Koreja defakto postaje nuklearna država", kaže Go sa Azijskog instituta.

Interkorejski samit

Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in, koji je radio na olakšavanju razgovora između Pjongjanga i Washingtona, održaće liderski samit sa Kimom u aprilu, prije američko-sjevernokorejskog susreta.

Interkorejski samit bi tebalo da se bavi obnavljanjem komunikacije između dvije vojske, organizovanjem spajanja porodica razdvojenih otkako je Korejski rat podjelio zemlju i obnavljanjem humanitarne pomoći.

Administracija Moona takođe bi mogla da ponudi Kimu kontingent ekonomske inicijative za proces denuklearizacije, kao što je otvaranje zajedničkog kompleksa Keasong, južnokorejske fabrike koja je zapošljavala preko 5.000 Sjevernokorejaca prije nego što je zatvorena nakon nuklearne probe 2016.

Ministarstvo za ujedinjenje u Seulu saopštilo je u ponedjeljak da bi razmatralo obnovu tih ekonomskih veza samo kad napredak u denuklearizaciji bude napravljen.

"Tema ponovnog otvaranja industrijskog kompleksa Keasong može da bude razmatrana u procesu u kome međukorejski odnosi i sjevernokorejska nuklearna tema napreduju kao međusobno moralan ciklus", rekao je Baik Tae-hyun, portparol Ministarstva za ujedinjenje.

Mirovni sporazum

Razjašnjavanje sjevernokorejskog stajališta po pitanju denuklearizacije mogao bi biti glavni dugoročni cilj predstojećeg samita između Trumpa i Kima. Sjevernokorejski lider ponavljao je da njegova zemlja nema razloga da zadrži nuklearno oružje ukoliko vojna prijetnja koja dolazi od SAD i njenih saveznika bude rješena.

Ali u prošlosti, Pjongjang se pozivao na trajni mirovni sporazum kao zamjenu za primirje koje je okončalo Korejski rat, koje je korišteno za pravdanje trajnog prisustva 28.000 američkih vojnika u Južnoj Koreji.

"Kada Sjeverna Koreja kaže da odustaje od svog nuklearnog programa i raketa, očekuje se da će Sjedinjene Države morati da napuste sve združene južnokorejsko-američke vojne vježbe, u potpunosti eleminišu međunarodne sankcije uvedene Sjeveru i prihvate uspostavljanje diplomatskih veza između SAD i Sjeverne Koreje", kaže Cheong sa Seđong instituta.

Washington i Seul protive se prekidu svoje dugotrajne vojne alijanse koja je odbrambena u svojoj prirodi u zamjenu za denuklearizaciju Sjevera.

Sjeverna Koreja i dalje nije javno komentarisala predstojeći samit, niti odgovorila na posljednja pitanja južnokorejske vlade.

"Osjećam da prilaze ovom pitanju sa oprezon i da im treba vremena da organizuju svoje stajalište", kaže portparol Ministarstva za ujedinjenje.