"Stotine hiljada Sirijaca je izgubilo živote. Milioni su raseljeni. Nebrojeno drugih ostaju ilegalno pritvoreni i često mučeni, nestali, ili žive u neizvjesnosti i oskudici", rekao je Antonio Guterres. "Deset godina svijet je gledao kako se Sirija okreće ka uništavanju i krvoproliću".
Pobrojao je zločine počinjene nad sirijskim narodom: bombardovanje domova, škola i bolnica; opsade i izgladnjivanje civila koji su se usprotivili vladavini predsjednika Bashara al Assada; napadi hemijskim oružjem na civile; terorističke grupe koje su u haosu zauzele teritoriju i zlostavljale ljude pod svojom kontrolom.
"Nemoguće je u potpunosti shvatiti razmjere razaranja u Siriji, ali su njeni ljudi pretrpjeli neke od najvećih zločina kojima je svijet svjedočio ovog vijeka", rekao je Guterres.
Pozvao je počinioce na odgovornost.
Posljedice sukoba
Pet i po miliona Sirijaca izbjeglo je u susjedne države ili je opasnim putem krenulo u Evropu radi bezbjednosti. Od onih koji su ostali u zemlji, 6,7 miliona je raseljeno, a više od polovine stanovništva je nesigurno.
Guterres je govorio sa govornice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Savjet koji čini 15 država bio je u velikoj mjeri paralizovan tokom posljednje decenije po pitanju ove situacije.
Rusija, glavni Assadov saveznik, više od desetak puta uložila je veto kako bi blokirala sankcije i druge akcije koje su mogle da pomognu u okončanju krvoprolića. Takođe je iskoristila tu istu moć za ograničavanje humanitarne pomoći koja bi mogla da pomogne civilima koji žive u oblastima na sjeveru zemlje pod kontrolom opozicije.
Moskva takođe podržava sirijsku vojsku od kraja 2015. godine, kada je spasila Assada u trenutku kad je bio na ivici gubitka vlasti. Assad i danas ostaje na vlasti.
"Jasno je da ako rat traje deset godina, međunarodni sistem za upravljanje bezbjednošću koji imamo nije efikasan", odgovorio je Guterres na pitanje novinara da li je međunarodna zajednica iznevjerila sirijski narod. "Ovo je nešto što bi trebalo da bude povod za razmišljanje o svima koji su uključeni."
Rekao je da strane imaju priliku da pokažu spremnost da pronađu zajednički jezik i prepoznaju potrebu da svi Sirijci pođu dalje iz kontinuiranog stanja sukoba.
"Ako se to ne učini, sirijski narod će samo osuditi na još očaja", rekao je. "To jednostavno ne možemo da dozvolimo".
Sirijska djeca trebaju pomoć
Agencija Ujedinjenih nacija za djecu, UNICEF, saopštila je da 90 odsto sirijske dece treba humanitarnu pomoć - što je povećanje od 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.
"Ovo ne može da bude samo još jedna mračna prekretnica koja tako prolazi kroz periferni vid svijeta, dok se djeca i porodice u Siriji i dalje bore", saopštila je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore u srijedu. "Humanitarne potrebe ne mogu da čekaju. Međunarodna zajednica treba da uloži sve napore da uspostavi mir u Siriji i podstakne podršku za tamošnju djecu".
UNICEF je saopštio da je situacija na sjeveru Sirije "posebno alarmantna", a više od 75 odsto teških prekršaja u 2020. godini zabilježeno je na sjeverozapadu. Milioni djece sa sjevera raseljeni su nakon što su njihove porodice više puta bile prinuđene da beže od nasilja u potrazi za sigurnošću.
Agencija je saopštila da je širom sjeveroistočne Sirije u kampovima i pritvorskim centrima čamilo 27.500 djece i na hiljade sirijske djece povezane sa naoružanim grupama. Primjećuje se da je porast nasilja u kampu al-Hol naglasio potrebu za dugoročnim rješenjima.
"U ovom ratu nema pobjednika, a najveći gubitak donosi svaljuje se na sirijsku djecu. Vrijeme je da zaraćene strane odlože oružje i sjednu za pregovarački sto. Mir i diplomatija su jedini izlaz iz ovog ponora", saopštio je je UNICEF.