McKenzie je uslove u sirijskom kampu “Al-Hol”, u kojem boravi oko 63.000 ljudi, opisao kao “taktički problem” koji bi trebao zabrinuti Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge aktere, ali je širenje ideologije ISIL-a naglasio kao “strateškiji problem”.
“Ta se djeca posebno radikaliziraju, i ako ne nađemo način da ih repatriramo, reintegriramo i deradikaliziramo, dajemo sebi kao ‘dar’ nove borce za pet do sedam godina, a to je dubok problem”, rekao je McKenzie na virtualnom događaju koji je održao Američki institut za poduzetništvo (AEI), prenosi Middle East Eye.
“Trebamo pristup cijele vlasti, cijelih vlada, i to moramo kombinirati s više stvari. Države treba da preuzmu natrag svoje građane, a mi moramo razviti načine da im zapravo omogućimo deradikalizaciju”, dodao je McKenzie.
U izvještaju objavljenom u februaru, Ujedinjene nacije (UN) su upozorile na dokaze o “radikalizaciji, prikupljanju novca, treningu i poticanju vanjskih operacija” u kampu “Al-Hol”.
To se posebno odnosi na oko 7.000 djece koja žive u dodatku kampa za bivše strane pripadnike ISIL-a, gdje se radikaliziraju i “odgajaju u buduće operativce ISIL-a”, navodi izvještaj.
Žene i djeca iz BiH, bivši stanovnici takozvane Islamske države, od pada ove terorističke organizacije 2019. godine nalazili su se u dva kampa – “Al-Hol” i “Al-Roj”.
Mirsada Poturković, stručna saradnica Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo (KS), za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazala je da djeca s manjim vremenom izloženosti na stranim ratištima imaju veću mogućnost za bolju deradikalizaciju i sam proces reintegracije.
“Duža kontinuirana i ozbiljnija izloženost djece različitim vrstama nasilja, pa i radikalizaciji, jeste veći problem institucijama za rad sutra ukoliko se vrate u BiH, odnosno tamo odakle su. Što djeca budu kraće izložena onome kroz što prolaze, mogućnost uspješnijeg rada sistema je veća”, rekla je Poturković.
Poturković je kazala kako dosadašnja iskustva u radu s povratnicima sa stranih ratišta pokazuju da su djeca bila izložena ozbiljnim oblicima nasilja, te da, bez obzira da li je nasilje bilo i u porodici ili samo van nje, posljedice na djecu su velike.
“Djeca koja su boravila duže i bila izložena, nažalost, tragičnijim oblicima nasilja, na samom početku su, pored negdje neprihvatanja ozbiljnijeg rada s njima, manifestirala i ozbiljno nepovjerenje, za što, naravno, treba vremena, dakle naš odgovor utjecao je da se prevaziđe ta barijera prema djeci”, rekla je ona.
Kako su za BIRN BiH ranije kazali iz Ministarstva sigurnosti BiH, u sirijskim kampovima “Al-Hol” i “Al-Roj” se još uvijek nalazi 29 žena i oko 70 djece bh. državljana.
Loši uslovi u dva kampa u kojima se nalaze bh. državljani dodatno su pogoršani kada je u kampu “Al-Hol” 10. maja izbio požar prilikom kojeg je izgorjelo više od deset šatora.
“Nije bilo žrtava, što povrijeđenih, što mrtvih, a shodno tome nije bilo povrijeđenih Bosanaca”, rekli su za BIRN BiH iz Rojava Information Centera (RIC), dodavši da ne raspolažu informacijama koliko je državljana BiH smješteno u ovome kampu.
Mahmoud Shikhibra, novinar koji izvještava iz kampova, za BIRN BiH kazao je da su mu lokalne vlasti potvrdile da nije bilo žrtava u požaru i da je razlog tome vrlo vjerovatno jer je bilo kasno popodne, kada su se sva djeca igrala vani.
“Kažu da je požar krenuo iz kuhinje i da se vrlo brzo proširio, jer znate šatore i plastiku, kada je 13 šatora potpuno izgorjelo”, rekao je on.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali su da nemaju zvaničnih informacija o požaru u sirijskom “Al-Holu”, niti da imaju informacije o državljanima BiH.
Međunarodne organizacije za zaštitu djece već mjesecima pozivaju države da vrate svoje građane zbog loših uslova koji vladaju u kampovima.
BiH je do sada organizovano vratila samo jednu grupu povratnika iz Sirije. U decembru 2019. godine vojnim avionom vraćeno je 12 djece te šest žena i sedam muškaraca. Porodice državljana BiH koji se nalaze u Siriji ranije su protestovale tražeći njihov povratak. Uprkos obećanjima vlasti, više desetina djece godinama boravi u neuslovnim kampovima.