“Dosta je više” – bila je glavna poruka članova Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, a izmjene i dopune ovoga zakona su predložene nakon vanredne situacije i pojave pandemije koronavirusa.
Glavne odredbe tiču se odnosa radnika i poslodavca tokom kriznih situacija i vanrednih okolnosti.
“Izmjene zakona idu na našu štetu. Uništit će nas i degradirati. Imali smo pregovore s predstavnicima Vlade FBiH, ali zakonske odredbe kakve oni nameću su apsolutno neprihvatljive. Zahtijevamo da se umjesto o Zakonu o radu priča o minimalnoj cijeni rada, da se donese odluka da 1.000 KM bude najveća cijena rada. Poslije možemo govoriti o rasterećenju poslodavaca. Nigdje na svijetu porez na dobit ne iznosi deset posto i porez na dohodak deset posto. Ko ima dobit 90 miliona KM plaća deset posto i ko ima platu 400 KM – također plaća deset posto”, kazao je predsjednik SSSBiH Selvedin Šatorović.
“Država za nekoliko bogatih porodica, nije država kakvu želimo”, poručili su sindikalisti. “Želimo socijalnu državu. Nijedna država se ne bori protiv pandemije koronavirusa tako da teret krize bude na plećima radnika”, istaknuli su.
Iako su ranije od Vlade FBiH tražili povlačenje, prema njihovim riječima, spornih izmjena Zakona o radu, misle da do toga neće doći. Ipak, nadaju se da zastupnici Federalnog parlamenta ne usvoje te izmjene.
“Ako se nešto ne preokrene u naredna 24 sata i usvoje se zakonskia rješenja koja ne idu u našu korist, organitizirar ćemo generalni štrajk na nivou Federacije, za šta će odgovornost snositi Vlada FBiH”, naglasio je Šatorovć.
Protestna šetnja zbog najavljenih izmjena Zakona o radu, Sarajevo, 27. juli 2020.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a čemu se protive radnici, novim tekstom bi bio ukinut tzv "institut čekanja" koji omogućava poslodavcu da jednostranom odlukom radnika uputi na čekanje. U odsustvu, radnik bi primao plaću koja ne može biti manja od minimalne.
S obzirom da je riječ o izmjenama zakona u kriznim situacijama, dio bi se odnosio i na smanjenje plaća. Naime, ukoliko je kod poslodavca usljed proglašenog vanrednog stanja ili nesreće došlo do pada prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isti period u protekloj godini, poslodavac može svojom odlukom izvršiti umanjenje plaće radnicima.
Također, kako navode iz SSSBiH, za vrijeme vanrednog stanja u Federaciji BiH, poslodavac može na osnovu zahtjeva radnika ili svojom odlukom utvrditi radniku plaćeno odsustvo u trajanju najduže do 30 radnih dana u toku jedne kalendarske godine.
Puno i nepuno radno vrijeme se mogu raspodjeliti, na način da se radnicima kojima je radno vrijeme skraćeno može umanjiti plaća srazmjerno broju radnih sati za koje je radno vrijeme skraćeno. Plaća se može smanjiti najviše do iznosa od 35 posto od ugovorene plaće radnika i poslodavca, a koja ne može biti niža od najniže plaće u FBiH.
Sindikalisti smatraju da izmjene i dopune zakona idu na štetu radničkih prava, dok
Vlada FBiHi entitetsko Udruženje poslodavaca smatraju da su potrebne. Bh. sindikalci su dobili podršku sindikata radnika iz regiona.
Sutra bi zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH trebali raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Za SSSBiH predložene izmjene i dopune su neprihvatljive te pozivajust parlamentarce da ih ne podrže.