Šef Federalnih rezervi: Borba protiv inflacije bi mogla da izazove recesiju

Šef Federalnih rezervi Jerome Powell

Američka Centralna banka uputila je najozbiljnije upozorenje do sada o tome šta će možda biti potrebno da se obuzda visoka inflacija u Americi: sporiji ekonomski rast, veća nezaposlenost, i potencijalno - recesija.

Na konferenciji za novinare, šef Federalnih rezervi Jerome Powell priznao je ono što mnogi ekonomisti govore mjesecima - da je cilj Centralne banke da izvede takozvano "meko slijetanje", odnosno uspori rast koliko je potrebno da se smanji inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija - sve manje vjerovatan.

"Šanse za meko slijetanje se smanjuju", izjavio je Powell, dok Federalne rezerve nastavljaju da dižu kamatne stope da bi usporile najveću inflaciju zabilježenu u protekle četiri decenije.

"Niko ne zna da li će taj proces voditi ka recesiji, i ako se to dogodi, koliko će ozbiljna biti recesija", rekao je on.

Prije nego što ekonomisti banke razmotre da obustave podizanje kamatnih stopa, moraće da vide kontinuirani spori rast, "umjereni" porast nezaposlenosti i "jasne dokaze" da se inflacija polako spušta ka cilju od 2 procenta.

"Moramo da stavimo inflaciju iza sebe. Volio bih da postoji bezbolan način da se to uradi. Ne postoji", rekao je Powell.

Federalne rezerve u srijedu su ponovo podigle referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, treći put zaredom. Najnovijom odlukom, kamatna stopa koja utiče na mnoge poslovne i privatne kredite, podignuta je na 3% do 3,25%, najviši nivo od početka 2008.

Pad cijena benzina je donekle spustio inflaciju, koja je u augustu i dalje iznosila visokih 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Niže cijene benzina su vjerovatno doprinijele i nedavnom povećanju rejtinga popularnosti predsjednika Joea Bidena, za koji se demokrate nadaju da će poboljšati njihove šanse na novembarskim izborima za Kongres.

U srijedu, zvaničnici Federalnih rezervi su također prognozirali da će doći do novih, velikih povećanja referentne kamatne tope, koja bi do kraja godine mogla da iznosi otprilike 4,4%, cijeli procenat više nego što su predvidjeli u junu. Oni očekuju da će kamatna stopa nastaviti da raste i sljedeće godine, na oko 4,6%, što je najviši nivo od 2007. godine.

Kada Federalne rezerve podignu kamatne stope, građanima postaje skuplje da podignu kredit za kupovinu kuće ili automobila, a kompanijama da uzmu zajmove. Tada potrošači i kompanije manje pozajmljuju i troše čime se "hladi" ekonomija i usporava inflacija.

Druge velike centralne banke također preduzimaju agresivne korake u borbi protiv globalne inflacije, koja se povećala za vrijeme oporavka svjetske ekonomije od pandemije Covida 19 i ruskog rata protiv Ukrajine.

U četvrtak, britanska centralna banka je podigla osnovnu kamatnu stopu za pola procenta, na najviši nivo u posljednjih 14 godina. Švedska centralna banka je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu za cijeli procenat, a Evropska centralna banka se odlučila na najveće povećanje kamatne stope ikada - od tri četvrtine procenta za 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu - euro.