Promjene će uticati na način na koji će Amerikanci glasati, ali i na način na koji će izborni zvaničnici brojati glasove i verifikovati rezultate.
„Promjene izbornih pravila u posljednjem trenutku - bilo da je riječ o državnom zakonodavnom tijelu, izbornoj vlasti ili sudu - mogu dovesti do zabune kod birača i izbornih zvaničnika”, navela je Megan Belami, potpredsjednica za pravo i politiku Laboratorije za glasačka prava.
„Izborna sezona je u toku. Zakonodavci, administrativni organi i sudovi to moraju prepoznati”, upozorila je Belami.
Slijedi pregled nekih od novih izbornih pravila i procesa.
Ručno prebrojavanje
Georgia i Arizona će od izbornih radnika zahtijevati da ručno prebroje glasačke listiće na biračkim mjestima na dan izbora. Kritičari kažu da bi to moglo usporiti izvještavanje o rezultatima u izbornoj noći i na taj način potkopati povjerenje javnosti u izborni proces.
Izborni odbor Georgije usvojio je u petak novo pravilo po kojem će se ukupan broj glasačkih listića – a ne broj glasova – morati prebrojavati ručno na svakom biračkom mjestu. To će činiti tri člana biračkih odbora, sve dok svaki od njih ne dobije isti rezultat, a izborni zvaničnik na toj lokaciji će objasniti i ispraviti, ako je to moguće, eventualna neslaganja, te ih dokumentovati.
Glasači u Georgiji biraju na glasačkim mašinama sa ekranom osjetljivim na dodir, koje štampaju papirne glasačke listiće. Listići uključuju listu izbora koje je određeni birač napravio, kako bi taj birač mogao da provjeri da nije došlo do pogreške, kao i QR kod preko kojeg skener zbraja te glasove.
Pobornici ove promjene kažu da je pravilo ručnog brojanja potrebno kako bi se osiguralo da se broj papirnih listića poklapa sa elektronskim podacima na skenerima i glasačkim mašinama.
Ova pravila u Georgiji protivna su preporukama državnog pravobranioca, državnog sekretara i udruženja okružnih izbornih zvaničnika.
U Arizoni se na osnovu nove promjene od izbornih okruga traži ručno prebrojavanje koverata sa glasačkim listićima na biračim mjestima, dostavljenih na dan izbora, prije obrade i prebrojavanja listića.
Portparolka okruga Maricopa, Jennifer Liewer, izjavila je nakon julskih primarnih stranačkih izbora, da su takva pravila rezultirala otprilike 30-minutnim kašnjenjem u saopštavanju rezultata u tom okrugu, dodajući da bi na opštim izborima to moglo da traje i duže „ako budemo imale dostavljene stotine hiljada listića”.
Okrug Maricopa, u koji spada i grad Phoenix, procjenjuje da će 5. novembra između 625.000 i 730.000 birača dostaviti svoje glasačke listiće.
Promjene u ranom glasanju i glasanju poštom
Haos i dezinformacije o glasanju poštom i ostavljanju glasačkih listića u kutijama na različitim lokacijama doveli su do neslaganja stranaka - i do novih pravila - u nekoliko država u kontekstu načina na koji bi se te metode glasanja trebale koristiti.
U Wisconsinu, tadašnji vrhovni sud države sa konzervativnom većinom zabranio je kutije za glasanje 2022. godine, ali ih je nova liberalna većina suda ponovo učinila legalnim u julu. Neke zajednice su ih otvorile za državne primarne izbore u avgustu, ali više će se koristiti u novembru.
Njihova upotreba u Wisconsinu je dobrovoljna, a neki konzervativni gradovi su se odlučili protiv njihovog korištenja, navodeći zabrinutost za bezbjednost. Dva grada sa najvećom podrškom demokratama u državi, Millwaukee i Madison, koristili su ih u avgustu i ponovo će to učiniti u novembru.
Državni sekretar države Ohio Frenk LaRose, republikanac, u augustu je izdao direktivu okružnim izbornim odborima u kojoj se navodi da samo glasač može ubaciti svoj glasački listić u kutiju. U slučaju da postoji pomogač, mora se ići u okružni birački odbor i popuniti dodatni obrazac.
U Pennsylvaniji je u toku sudska bitka na državnom Vrhovnom sudu o tome hoće li okruzi brojati glasačke listiće birača, poslate poštom, odbijene zbog relativno manjih grešaka, kao što je neubacivanje listića u unutrašnju tajnu kovertu.
Praksa se razlikuje od okruga do okruga i državni zakon se o tome ne izjašnjava. Republikanci tvrde da ništa u državnom zakonu izričito ne dozvoljava glasaču da glasa privremenim listićem umjesto odbijenog pravog glasačkog listića.
Odvojeno, Vrhovni sud Pennsylvanije je ranije ovog mjeseca iz tehničkih razloga odbacio slučaj, nakon što je niži sud presudio da odbijanje glasačkih listića pristiglih poštom zbog „besmislenih i nebitnih grešaka u papirologiji” – kao što je nedostatak rukom ispisanog datuma – krši ustavno pravo na glasanje. Kao rezultat toga, očekuje se da će okruzi nastaviti sa praksom diskvalifikacije takvih glasačkih listića. Neki okruzi — prvenstveno oni u kojima dominiraju demokrate — nastoje pomoći biračima da isprave takve greške ili da umjesto toga glasaju privremenim glasačkim listićima.
Ovo su prvi predsjednički izbori otkako je zakonodavno tijelo Floride pod kontrolom republikanaca 2021. godine napravilo niz promjena u glasanju putem pošte. Iako to nisu nedavne promjene, njihov uticaj mogao bi biti značajan ove godine u državi koja tradicionalno ima snažan interes za glasanje poštom.
Jedna promjena čini zahtjev birača za glasanje poštom važećim samo za sljedeće opšte izbore, a ne za dva opšta izborna ciklusa, što znači da će birači morati ponovo da se prijavljuju. Zahtjev za glasanje putem pošte takođe sada zahtijeva broj vozačke dozvole, identifikacijski broj države ili posljednje četiri cifre matičnog broja.
Verifikovanje identiteta birača
U Sjevernoj Karolini, Izborni odbor je prošlog mjeseca izglasao da studenti i osoblje na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu mogu pokazati digitalne identifikacije na svojim pametnim telefonima kako bi se kvalifikovali za glasanje, u skladu sa nedavno implementiranim zakonom o identifikaciji birača preko fotografije. Republikanci se žale protiv toga i tvrde da državni zakon dozvoljava samo fizičke – ne i digitalne - kartice za identifikaciju.
U Arkansasu je odlukom federalnog žalbenog suda prošle sedmice ponovo uvedeno pravilo koje zabranjuje elektronske potpise za registraciju birača. Državni odbor izbornih komesara odobrio je pravilo u aprilu, navodeći da ustav te države dozvoljava samo određenim agencijama, ali ne i izbornim zvaničnicima, da prihvate elektronske potpise. Prema ovom pravilu, birači će se morati registrovati potpisivanjem svog imena olovkom.
Ova promjena je usvojena nakon što je jedna neprofitna grupa pomogla u registraciji birača koristeći elektronske potpise. Odbor je rekao da je pravilo o zabrani potrebno za stvaranje uniformnosti u cijeloj državi.
Direktor odbora zatražio je od okružnih službenika da identifikuju sve dokumente o registraciji koji su podneseni sa elektronskim potpisom i ulože sve napore da kontaktiraju birače što je prije moguće kako bi im dali priliku da isprave svoje prijave.
Nakon glasanja
Izborna administracija ne prestaje kada se biračka mjesta zatvore, a nekoliko država imaće nove procese u postizbornom periodu.
Isti izborni odbor Georgije koji je naložio okruzima da ručno prebroje papirne glasačke listiće samo nekoliko sedmica ranije donio je nova pravila o verifikaciji glasova. Jedna od promjena predviđa „razumnu istragu” prije nego što okružni izborni zvaničnici ovjere rezultate, bez definisanja što to znači. Druga promjena omogućava izbornim zvaničnicima „da pregledaju svu dokumentaciju o izborima nastalu tokom sprovođenja izbora”.
Demokrate su uputile tužbu u nastojanju da blokiraju primjenu novih pravila, navodeći da bi ih mogli koristiti lokalni zvaničnici koji žele odbiti verifikaciju rezultata ako im se oni ne sviđaju.
U New Hampshireu, guverner Chris Sununu je u julu potpisao zakon kojim se uspostavljaju postizborne revizije. Revizije omogućavaju uredu državnog sekretara da provjeri da li oprema za elektronsko brojanje glasova ispravno funkcioniše.
U Nebraski, saveznici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zalagali su se da država promijeni način na koji raspodjeljuje izborne glasove kako bi spriječili potpredsjednicu Kamalu Harris da potencijalno dobije jedan od elektorskih glasova iz te države.
Ipak, čini se da je taj napor osuđen na propast jer republikanski državni senator Mike McDonnell rekao da ga neće podržati, a njegov glas je bio neophodan za dvotrećinsku većinu u zakonodavnom tijelu te države, kojom bi promjena bila usvojena.