U srijedu je dvoje senatora najavilo da će predložiti zakon koji zahtijeva od suda da usvoji kodeks ponašanja, uz napomenu da je Vrhovni sud jedini dio federalne vlade — uključujući sudove na nižim nivoima — koji nije obuhvaćen etičkim smjernicama.
“Zdrava demokratija zahtijeva povjerenje u sisteme, u institucije i povjerenje u lidere”, rekao je senator Angus King, nezavisni član Senata koji podržava Demokratsku stranku. “Amerikanci zaslužuju da imaju povjerenje da svaki dio njihove vlade – posebno najviši sud u zemlji – djeluje na etički način.”
Senatorka Lisa Murkovski, republikanka, je rekla: „Povjerenje američke javnosti u Vrhovni sud je na najnižem nivou ikada. Amerikanci su jasno ukazali na svoju zabrinutost zbog transparentnosti – ili njenog nedostatka – koja dolazi od Vrhovnog suda i njegovih sudija. Od ključne je važnosti da javnost ima puno povjerenje da institucije funkcionišu, uključujući i pravosuđe.”
Neprijavljeni pokloni i prodaje
Kritike zbog nedostatka obavezujućeg kodeksa ponašanja za Vrhovni sud često su bile dio diskusija o reformama u proteklim godinama, ali su se pozivi na uspostavljanje etičkih standarda za sudije - koji svi imaju doživotne mandate - intenzivirali u proteklim sedmicama, nakon niza novih informacija koje su objavili mediji.
Ranije ovog mjeseca, organizacija koja se bavi istraživačkim novinarstvom, Pro Publica, objavila je da je sudija Klarens Tomas decenijama prihvatao raskošne odmore od Harlana Kroua, milijardera i konzervativnog političkog donatora. To je uključivalo putovanja privatnim avionima i jahtom, te boravke u luksuznim objektima širom svijeta.
Tomasa je u Vrhovni sud imenovao bivši predsjednik Džordž Buš mlađi i smatra se da je najkonzervativniji član suda.
U odgovoru na istraživanje, Tomas je rekao da vjeruje da nije imao obavezu da prijavi gostoprimstvo ličnog prijatelja. Dodao je da su skorašnje promjene u sudskim pravilima učinile prijavljivanje takvih poklona obaveznim i da će to činiti u budućnosti.
Naknadna priča otkrila je da Tomas nije prijavio transakciju u kojoj je Krou kupio nekoliko nekretnina od njegova porodice. Jedna nekretnina bila je kuća u kojoj je živjela Tomasova majka, koja je nastavila je da živi na imanju nakon što ga je Krou kupio i detaljno renovirao.
U utorak je medij Politiko objavio da je sudija Nil Gorsač 2017. godine prodao svoj vlasnički udio u kući za odmor u Koloradu Brajanu Dafiju, izvršnom direktoru velike američke advokatske firme Grinberg Taurig, koja često zastupa klijente u slučajevima pred Vrhovnim sudom. Gorsača je u Vrhovni sud imenovao bivši predsjednik Donald Tramp 2017. godine.
Kuća je bila na tržištu dvije godine, a prodaja je obavljena samo nekoliko dana nakon što je Gorsuč položio zakletvu kao član suda. Kada je prijavio prodaju u svojim finansijskim izvještajima 2018. godine, Gorsač, član konzervativne većine suda, nije naveo Dafija kao kupca.
Dafi je u intervjuima negirao da se dogodilo bilo išta neprimjereno u vezi sa tom transakcijom, rekavši da nije znao da je Gorsač suvlasnik imovine prije nego je donio odluku o kupovini. Naveo je da nikada nije sreo Gorsača i da ne obavlja svoj posao pred Vrhovnim sudom.
Od srijede popodne, Gorsač nije komentarisao prodaju ili svoju odluku da ne identificira Dafija kao kupca.
Članovi Vrhovnog suda fotografisani 7. oktobra 2022. Donji red, s lijeva na desno: Sonja Sotomajor, Klarens Tomas, Džon Roberts, Semjuel Alito i Elena Kagan. Gornji red, s lijeva na desno: Ejmi Koni Beret, Nil Gorsuč, Bret Kavano i Ketandži Braun Džekson.
Budući da se otkrića o propustima u prijavljivanju navedenih poslova i odnosa odnose na dvoje najkonzervativnijih sudija, neki republikanci sugerišu da je riječ o pokušajima američke ljevice da se sud promijeni.
Nakon što su objavljene prve priče o Tomasu, senator Džon Kornin je tvitovao: “Ljevica je bijesna jer je izgubila kontrolu nad Vrhovnim sudom i želi ga nazad na bilo koji način. Najnoviji pokušaj je blaćenje sudije Tomasa.”
Loša percepcija javnosti
Najava novog zakona uslijedila je dan nakon što je predsjedavajući Vrhovnog suda Džon Roberts odbio poziv senatora Ričarda Durbina, predsjedavajućeg Pravosudnog odbora Senata, da 2. maja svjedoči na pretresu o etičkim standardima za sud.
“Svjedočenje glavnog sudije Sjedinjenih Država pred Odborom za pravosuđe Senata je izuzetno rijetko, kao što bi se moglo očekivati u kontekstu zabrinutosti za raspodjelu vlasti i važnost očuvanja nezavisnosti pravosuđa”, napisao je Roberts u pismu Durbinu.
Roberts je priložio "Izjavu o etičkim principima i praksi" na pet stranica, za koju je naveo da je se trenutno pridržava svih devet sudija.
Durbin je saopštio da će se zakazani pretres nastaviti sa ili bez predstavnika Vrhovnog suda:
“Uputio sam poziv glavnom sudiji, ili onome koga on odredi, u pokušaju da uključim sud u ovu diskusiju (...) Ali nemojte da sumnjate: reforma etike Vrhovnog suda se mora dogoditi bez obzira da li sud učestvuje u procesu ili ne.”
Sve ovo dešava se u vrijeme kada percepcija javnosti o sudu nije dobra.
Ove sedmice, anketa koju su sproveli Nacionalni javni radio (NPR), PBS Newshour i Institut za javno mnijenje Marist pokazala je da je 62% Amerikanaca navelo da ima malo ili nimalo povjerenja u sud. U aprilu 2019. ta brojka je iznosila 36%.
Ista anketa je pokazala da više od dvije trećine Amerikanca - većina republikanaca i demokrata - vjeruju da bi trebalo postojati ograničenje mandata sudija i da to ne bi trebala biti doživotna pozicija.
Vjeruje se da je značajan razlog za skoriju promjenu u stavu prema sudu njegova prošlogodišnja odluka o poništavanju skoro 50 godina stare odluke u predmetu Rou protiv Vejda, koja je ženama garantovala pravo na abortus. Odluka je bila veoma nepopularna kod velike većine Amerikanaca i dovela je do toga da su brojne države usvojile zakone koji ozbiljno ograničavaju pristup abortusu.
Ideološki sastav suda takođe se naglo promijenio posljednjih godina. Tokom četiri godine na predsjedničkoj funkciji, Trump je bio u mogućnosti da imenuje troje novih sudija, jer je dvoje prethodnih umrlo, a jedan se penzionisao. To je dovelo do promjene u kojoj se ravnoteža promijenila sa balansa u kome su liberali imali blagu prednost, do čvrste konzervativne većinu od 6-3.
Pol Finkelman, pravni istoričar i profesor, rekao je za Glas Amerike da nedostatak primjenjivog etičkog kodeksa šteti percepciji javnosti o sudu.
"Kredibilitet suda, sposobnost suda da bude prihvaćen od američkog naroda, moraju biti zasnovani na visokim etičkim standardima", rekao je Finkelman. „Ali kada sudije ostavljaju utisak neprikladnosti, američkom narodu je veoma teško da prihvati odluke suda.”
Finkelman je naveo da je Robertsovo odbijanje da se uključi u diskusiju sa Senatom o etičkom kodeksu greška i da argumenti o raspodjeli vlasti nisu na mjestu, dodajući da njegov dolazak u Senat ne bi bio povodom slučajeva na sudu ili o tome da li bi sud trebao poništiti neki zakon kojeg je Kongres usvojio.
"Mislim da Roberts pravi veliku grešku", rekao je Finkelman.