„Sve veće bogatstvo vas ne čini sve sretnijim, ali iskustvo siromaštva definitivno može da vas učini nesretnim“, kaže Miriam Liss, profesorica psihologije na Univerzitetu Mary Washington.
To je zato što je osnovne potrebe za kućom, hranom, odjećom, sigurnošću, zdravstvenom zaštitom i prevozom teško zadovoljiti kada ljudi nisu finansijski sigurni, dodaje ona.
Da bi procijenila nivoe sreće u svih 50 država, kompanija za lične finansije WalletHub je razmotrila tri ključna faktora: emocionalno i fizičko blagostanje, radno okruženje i zajednicu i okolinu. Juta, Havaji, Merilend, Minesota i Nju Džersi su bile najsretnije države, prema analizi WalletHub-a.
Source: WalletHUb
Liss smatra da ima smisla da se Juta pojavila kao najsrectnija država, gdje se oko 60 odsto njenog stanovništva izjašnjavaju kao mormoni.
„To me ne čudi, jer mislim da postoji veza između vjerske pripadnosti i sreće“, kaže Liss. „A to je uglavnom zbog zajednice i veze koju ljudi doživljavaju ako se osjećate njegovano i voljeno u svojoj zajednici.“
WalletHub kao najnesrectnije države označava Arkanzas, Kentaki, Luizijanu, Tenesi i Zapadnu Virdžiniju.
„Za mene to nije iznenađujuće. Ovo su siromašne države“, kaže Liss.
Ona dodaje da, da bi bila srectna, osoba mora da ima osjećaj autonomije, da se osjeća kompetentnom i da ima jake i smislene odnose sa drugima.
„Potrebno vam je dovoljno novca da budete sigurni i sposobni da zadovoljite i te osnovne ljudske potrebe stanovanja i sigurnosti“, kaže Liss.
„Ali i psihološke potrebe vremena za izgradnju odnosa, sposobnost da se bavite poslom koji ima smisla - a ne ono što mrzite samo da biste platili račune - i sposobnost da imate samostalnost i fleksibilnost u pogledu toga kako provodite svoj dan."
Ulica u mjestu Denvil, u državi Zapadna Virdžinija (Foto: AP/Chris Jackson)
Analiza je pokazala da se samo polovina Amerikanaca osjeća „veoma zadovoljno“ svojim ličnim životom. Liss kaže da postoji genetska komponenta sreće koju ljudi ne mogu da promijene. Objašnjava, međutim, da je veliki dio sreće - oko 40 odsto - pod uticajem angažovanja u onome što ona naziva „smišljenim“ aktivnostima.
„Ako zaista obraćamo pažnju i uživamo kada jedemo, kada smo na prelepoj lokaciji, to povećava svjesnost“, kaže ona. „Vježbanje zahvalnosti je zaista moćna, namjerna aktivnost koja ima neke zaista snažne efekte. Povezanost sa zajednicom i ljubaznost na neki način idu ruku pod ruku, mnogo volontiranja, uključivanja u zajednicu. To su sve stvari koje mogu povećati vašu sreću.”
Selidba u neku od najsretnijih država vas neće automatski usrećiti, kaže ona, osim ako vaše najkritičnije potrebe nisu zadovoljene.
„Živite negdje gdje možete priuštiti svoj način života, jer ako ne možete, to zaista ograničava vašu samostalnost“, kaže Liss. „Takođe želite da živite na mjestu gdje imate značajan posao koji vam omogućava da osjetite da ste sposobni. Ali takođe mislim da je zaista važno živjeti negdje gdje možete razviti prave i značajne veze i odnose sa drugim ljudima”.