Pentagon je kasno u utorak potvrdio da američke snage stoje iza jednog udara u blizini Galkaja, oko 580 kilometara sjeverno od glavnog grada Mogadiša, o kome su informaciju prvi ranije tokom dana objavili somalijski zvaničnici.
Zvaničnik Pentagona rekao je za Glas Amerike da je udar odobrile vlasti u cilju odbrane američkih partnerskih snaga i da je uslijedio iako na terenu nije bilo američkih trupa.
"Snage SAD su sprovodile daljinsku misiju ’savjetovanja i pomoći’ kao podršku određenim partnerskim somalijskim snagama", rekla je je portparolka američkog Sekretarijata za odbranu Sindi King. "Tokom ove operacije nije bilo američkih snaga koje su pratile somalijske snage".
Vazdušni napad koji je usmjeren na Al-Šabab prvi je takav udar u posljednjih šest mjeseci i prvi izveden otkako je američki predsjednik Džo Bajden preuzeo dužnost.
Američki zvaničnici odbili su da objasne zašto je ovaj udar odobren ili da li će američka komanda za Afriku početi da sprovodi intenzivniju vazdušnu kampanju kao podršku somalijskim snagama, poput onih koje su SAD izvodile prethodnih godina.
SAD su izvele 63 vazdušna napada protiv al-Šababa 2019. i 53 vazdušna napada 2020. godine.
Još sedam vazdušnih udara pokrenuto je u prve dvije i po nedelje 2021, prije nego što je bivši predsjednik SAD Donald Tramp napustio funkciju.
Američki zvaničnici objasnili su usporavanje intenziteta napada sa preispitivanjem vojne vazdušne politike koju je sprovela nova Bajdenova administracija. Ipak, to je izazvalo zabrinutost kod visokih somalijskih zvaničnika, zbog čega su neki upozorili da će promjena omogućiti al-Šababu da "izađe iz skrovišta".
Od tada su somalijski zvaničnici više puta pozivali na obnavljanje američkih vazdušnih udara.
Portparol somalijske vojske pukovnik Ali Haši Abdinur rekao je ranije ove nedjelje za Glas Amerike da se nada da će SAD nastaviti udare, posebno kako bi ciljali borce povezane sa Al-Kaidom u oblastima do kojih somalijska pješadija ne može doći.
"Imamo dobru saradnju i saradnju sa SAD", rekao je. "Postoje teško dostupna područja u šumama u kojima su vazdušni napadi za cilj imali njihove vođe.“
Somalijski zvaničnici takođe su rekli da bi željeli da SAD dobiju proširenu podršku, a ne samo vazdušne napade.
Prošle nedjelje američka vojska je somalijskim specijalnim snagama dala šest oklopnih transportera (APC), udvostručujući broj vozila sposobnih da zaštite njihove elitne jedinice Danab od improvizovanih eksplozivnih naprava (IED).
Ali somalijski vojni zvaničnici kažu da im treba više.
"Imamo AK-47 (ruske automatske puške)", rekao je jedan viši somalijski vojni oficir za Glas Amerike. "Potrebno nam je dodatno oružje poput teških mitraljeza, minobacača... RPG-a (ručnih bacača mina)"
"Takođe nam je potrebna medicinska podrška, uniforme, kampovi za spavanje i odmor trupa i obroci", dodao je on.
Najviši američki vojni zapovjednici takođe su upozorili na rastuću opasnost, neki priznajući da je odluka Trumpove administracije da povuče gotovo sve američke snage iz Somalije pogoršala situaciju.
"Od tog vremena putujemo na posao", rekao je komandant AFRIKOM-a general Stefen Tasunsend poslanicima prošlog aprila. "Ne može se poreći da je premještanje snaga van Somalije donijelo nove slojeve složenosti i rizika."
"Naše razumijevanje onoga što se događa u Somaliji sada je manje nego što je bilo kada smo bili tamo, na terenu", dodao je on.
U međuvremenu, AFRIKOM je pokušavao da se snađe, šaljući trupe u Somaliju na periodične misije obuke, kao dodatak na oko 100 vojnika koji trenutno rade uglavnom iz ambasade SAD.
Zvaničnici AFRIKOM-a takođe su dali svoje posljednje preporuke u vezi sa brojem oružanih snaga u Somaliji i cijeloj Africi kao dio tekuće Pentagonove revizije položaja, koja bi trebalo da se završi krajem avgusta.
Za sada, međutim, upozorenja o opasnosti koju predstavlja al-Šabab i dalje ima na pretek.
"Al-Šabab i dalje uživa puno slobode djelovanja", rekao je viceadmiral Hervi Bližon, generalni direktor Vojnog štaba Evropske unije, prošlog mjeseca na virtuelnom odbrambenom forumu. "Tamo zaista možete da osjetite atmosferu nesigurnosti".
Ipak, postoji neko neslaganje oko toga da li su vazdušni napadi, bilo da su ih izvele SAD ili drugi, rejšenje.
Evidencija koju vodi Projekat podataka o lokaciji i događajima oružanih sukoba (ACLED), američka neprofitna istraživačka grupa, sugeriše da se opasnost po civile u Somaliji od al-Šababa zapravo smanjila u odsustvu vazdušnih napada.
ACLED je saopštio da je otkrio 155 incidenata u kojima je al-Šabab ciljao civile u šest mjeseci prije nego što je Bajden stupio na dužnost, i samo 90 u šest mjeseci nakon što je postao predsjednik.
Jedan bivši oficir Danaba, govoreći pod uslovom da ostane anoniman, takođe dovodi u pitanje zavisnost od vazdušnih napada, iako je rekao za Glas Amerike da "nema ničega što al-Šabab više mrzi".
Policajac je rekao da su američki vazdušni napadi skoro bezuspješno ubili oko 100 komandanata terorističke grupe, uključujući bivše vođe Ahmeda Abdija Godanea i Aden Haši Airoa.
"Strategija je propala", rekao je. "Moramo da promijenimo obuku. Moramo promijeniti dinamiku i trening. Moramo da imamo mobilne snage, da pripremimo snage za gerilski rat, dobre u pucanju".
Zvaničnik Afričke unije koji je zatražio da ga ne identifikuju jer nema ovlašctenje za razgovor sa medijima, složio se sa tim.
"Vazdušni napadi ne mogu imati uticaja dok kopnene snage ne budu efikasne", rekao je zvaničnik. "Dok ne osakatite komandu i kontrolu, njihov kapacitet da se pregrupišu i organizuju da budu vođeni - tada će vazdušni napadi biti efikasni".
"Ali i dalje imaju zamijenjene vođe, tako da je ono što radite sasvim minimalno", dodao je on.