"Spremni smo da se diplomatski angažujemo preko više kanala", rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony Blinken) na konferenciji za novinare u utorak.
"Mislim da ćete relativno rano u novoj godini vidjeti angažmane u svim tim oblastima, kako bismo vidjeli da li možemo diplomatskim putem da umanjimo razlike", dodao je Blinken, misleći na postojeći dijalog o strateškoj stabilnosti između SAD i Rusije i kroz Savjet NATO-Rusija, kao i preko Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE).
Šef diplomatije SAD takođe je upozorio na "velike posljedice" ako se Rusija "upusti u dalje akte agresije protiv Ukrajine".
U međuvremenu, Karen Donfrid, pomoćnica državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, rekla je novinarima da će se SAD i Rusija dogovoriti o konkretnom datumu za početak razgovora o zahtjevima Moskve da NATO odustane od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini.
Ali, ona je upozorila: "Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora biti zasnovan na reciprocitetu, da se bavi našom zabrinutošću u vezi sa akcijama Rusije i da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima".
"Da budem jasna, bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti", rekla je Donfrid.
Rusija je rasporedila 100.000 vojnika duž svoje granice sa istočnom Ukrajinom, prema zapadnim procjenama, nakon jednostrane aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. SAD su izrazile zabrinutost da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu početkom sljedeće godine, ali ne vjeruju da je Putin odlučio da li će pokrenuti napad.
Američki predsjednik Džo Bajden (Biden) upozorio je Putina prije dvije nedelje tokom virtuelnog samita da će SAD i njihovi saveznici uvesti razorne ekonomske sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu.
Bajden je odbacio raspoređivanje američkih kopnenih trupa u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, ali Vašington šalje ručno naoružanje i municiju kijevskoj vladi, zajedno sa projektilima "Džavelin" za koje SAD kažu da bi Ukrajina trebalo da koristi samo u odbrambene svrhe.
Putin je, govoreći na sastanku najviših ruskih vojnih lidera, okrivio Zapad za "tenzije koje rastu u Evropi".
U okviru predstojećih bilateralnih pregovora sa SAD, Putin će zahtijevati da NATO uskrati moguće članstvo Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim zemljama-saelitima, istovremeno obuzdavajući svoje vojno raspoređivanje u centralnoj i istočnoj Evropi.
Putin je rekao da Kremlj želi "dugoročne, pravno obavezujuće garancije" od Zapada, za razliku od "verbalnih uvjeravanja, riječi i obećanja" kojima kaže da ne može da vjeruje.
Ruski lider je tvrdi da ako SAD i NATO postave raketne sisteme u Ukrajini, projektilima će biti potrebno samo nekoliko minuta da stignu do Moskve.
"Za nas je to najozbiljniji izazov — izazov našoj bezbjednosti", rekao je on.
"Ono što se sada dešava, tenzije koje rastu u Evropi, krivica je (SAD i NATO) na svakom koraku", rekao je ruski lider, ignorišući rusko zauzimanje Krima.
"Rusija je bila prinuđena da reaguje na svakom koraku", rekao je Putin. "Situacija se pogoršavala i pogoršavala, pogoršavala i pogoršavala. I evo nas danas, u situaciji kada smo primorani da to nekako riješimo".
Putin je rekao da se Moskva nada "konstruktivnim, smislenim razgovorima sa vidljivim krajnjim rezultatom — i u određenom vremenskom okviru — koji bi obezbijedili jednaku bezbjednost za sve".
"Oružani sukobi, krvoproliće nisu naš izbor i mi ne želimo takav razvoj događaja", rekao je Putin. "Želimo da rješavamo pitanja političkim i diplomatskim sredstvima".
Blinken je u utorak rekao da za sada "nema planova" na pitanje o još jednom sastanku licem u lice između Bajdena i Putina nakon što su se dva lidera uživo sastala u Ženevi u junu, a zatim je uslijedila video konferencija u decembru.
"Moramo da vidimo da li u prvom stepenu ima diplomatskog napretka. Takođe želimo da vidimo deeskalaciju od strane Rusije, da pomjeri snage sa granice sa Ukrajinom kako bi se smanjila napetost", rekao je Blinken novinarima.
U izvještaju su korištene neke informacije Reutersa i AP-a.