Trasnatlantski odnosi povremeno su bivali zategnuti, otkako je američki predsjednik Donald Trump stupio na dužnost, a analitičari kažu da se u nekim evropskim prijestolnicama nadaju povratku veće stabilnost pod predskedništvom Joe Bidena.
Drugi evropski saveznici u NATO-u pozdravili su Trumpove zahtjeve da Evropa preuzme svoj dio tereta i ispuni ciljeve vojne potrošnje, jer se kontinent suočava sa nekoliko strateških izazova na svojim granicama.
Ubrzo nakon pobjede na izborima 2016. godine, Trump je NATO nazvao "zastarjelim", rekavši da ta organizacija "nije vodila računa o teroru". To je dodatno alarmiralo NATO saveznike već uznemirene ruskom prisilnom aneksijom Krima 2014. godine i invazijom na istočnu Ukrajinu.
Drugačiji ton
Do 2017. godine Trumpov ton se promijenio. Ugostivši generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga u Bijeloj kući u aprilu te godine, Trump je potvrdio svoju podršku alijansi.
"Generalni sekretar i ja produktivno smo razgovarali o tome šta NATO još može da učini u borbi protiv terorizma. Davno sam se žalio na to i oni su izvršili promjene. A oni se sada bore protiv terorizma. Rekao sam da je zastarjelo. To više nije zastarjelo", rekao je Trump novinarima.
Za Evropu, nepredvidivost je bila teška, rekla je analitičarka za bezbjednost Julie Norman sa Univerzitetskog koledža u Londonu u nedavnom intervjuu za Glas Amerike.
"Njegova spoljna politika obično je bila prilično brzopleta, prilično nepredvidiva. I naravno, za saveznike to zapravo nije nešto što želite. Želite saveznika koji će biti pouzdan, posebno saveznika poput Sjedinjenih Država koji je tradicionalno 'teška kategrija'", rekla je Norman.
Šta NATO saveznici misle o Bidenu? Budući da je u predsjedničkoj kampanji do sada bilo malo rasprave o spoljnoj politici, prema Ianu Bondu, direktoru za spoljne politike u Centru za evropske reforme, oni moraju da pogledaju Bidenov dosije.
"Znamo da Trump uopšte nije prijatelj NATO-a i vjerujemo da je Biden, s obzirom na njegovu prošlost, mnogo povoljniji za NATO. A NATO ostaje osnova britanske bezbednosti, kao i uopšte evropske bezbjednosti", rekao je Bond za Glas Amerike.
Trumpove pristalice često kažu da mu treba suditi prema njegovim postupcima, a ne prema riječima. Predsjednik je nadgledao raspoređivanje američkih trupa i opreme u Poljskoj 2017. godine u okviru NATO-ove misije Pojačano napredno prisustvo, što je najveće razmještanje od Hladnog rata.
Trump ostaje popularna ličnost u Poljskoj i drugim bivšim sovjetskim državama.
"Za neke od tih država vjerovatno bi i dalje bilo poželjno da Trump ostane u Bijeloj kući", rekao je Norman.
Teška istina za Evropu?
Trump je optužio Njemačku da je "delinkventna u plaćanju" NATO-u i da planira da povuče 20.000 vojnika stacioniranih u zemlji.
Iako je ton grub, predsjednik govori istinu koje Evropa ne želi da čuje, tvrdio je politički komentator Matthew Parris, bivši konzervativni član britanskog parlamenta.
"Na instinktivni način bio je u pravu u vezi sa nekoliko stvari - da je možda postojala potreba da se uzvrati Kini po pitanju trgovine. Možda će Amerika završiti na vrlo sličnom mjestu kao Britanija po pitanju COVID-a. Možda niko zapravo ne zna odgovor, a mi ne znamo odgovor ništa bolje od Donalda Trumpa. U pravu je što se tiče potrošnje NATO-a. U pravu je kada mnoge evropske zemlje ne preuzimaju svoj dio tereta", rekao je Parris za Glas Amerike u nedavnom intervjuu.
Trump je zauzimao sve oštriji stav prema Kini. To se možda neće promijeniti, ko god pobijedio u Bijeloj kući, kaže Julie Norman.
"Mnoge demokrate, uključujući i Bidena, dijele neke brige koje je Trump imao oko Kine i koje mnogi Evropljani imaju i oko Kine", rekla je rekla je. "To je u izvjesnoj mjeri u vezi sa bezbjednosnim pitanjima, a možda, govorivši više sa evropske strane, takođe i pitanje ljudskih prava.“
Leslie Vinjamuri, direktorica programa za SAD i Ameriku u Institutu za politiku Chatham House u Londonu, rekla je da je najveća transatlantska divergencija bila na klimatskim promenama.
Mnogi u Evropi vide da je Biden simpatičniji prema njihovom gledištu.