Egzodus, podstaknut bijesom zbog načina na koji je Bidenova administracija vodila rat u Gazi, pomogao je Trumpu da osvoji ključne države u pobjedi nad potpredsjednicom Kamalom Harris u utrci za Bijelu kuću.
Manje od polovine muslimanskih glasača koji su glasali podržalo je Harris, prema izlaznoj anketi Vijeća za američke islamske odnose na više od 1.000 birača. Većina je glasala ili za kandidata treće strane ili za Trumpa, rekao je Robert McCaw, direktor vladinih poslova CAIR-a.
"Ovo je prvi put u prošlosti u više od 20 godina da je muslimanska zajednica podijeljena između tri kandidata", rekao je McCaw u intervjuu za Glas Amerike.
Zaključci CAIR-ove izlazne ankete biće objavljeni u četvrtak.
Promjena u muslimanskom glasanju odjeknula je među arapsko-američkim glasačima, koji su podržavali demokratske predsjedničke kandidate 2 prema 1 više od dvije decenije, rekao je James Zogby, predsjednik Arapsko-američkog instituta.
"A onda dolazite na ove izbore gdje je Gaza uzela danak i izazvala veliko nezadovoljstvo među demografskim grupama u zajednici za što ne bih očekivao da će imati toliki utjecaj", rekao je Zogby za Glas Amerike. "Ono što su vidjeli da se dešava u Gazi uticalo je na njih prilično duboko."
Procjenjuje se da ima 3,7 miliona Arapskih Amerikanaca, većinom kršćana, i sličan broj Amerikanaca muslimana.
Pobuna birača bila je najjača u arapskim uporištima Michigana Dearborn, Dearborn Heights i Hamtramck.
U Dearbornu, gdje je više od 55 posto stanovnika bliskoistočnog porijekla, Trump je osvojio više od 42 posto glasova, u odnosu na 30 posto prije četiri godine. Harris je dobila samo 36% od zajednice koja je predsjedniku Joeu Bidenu dala skoro 70% svojih glasova.
U obližnjem Hamtramcku, prvom većinski muslimanskom gradu u SAD-u, Trump je osvojio 43% glasova, u odnosu na samo 13% 2020. Harris je osigurala 46%, što je manje u odnosu na 85% koliko je Biden zabilježio prije četiri godine.
Kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein, uporni kritičar izraelskog rata u Gazi, povukla je manje od 20% glasova u dva grada.
Samraa Luqman, agentica nekretnina i politička aktivistica iz Dearborna, rekla je da je promjena bila "apsolutno zapanjujuća".
"To je stvarno, stvarno, wow", rekla je Luqman, koja je prošle jeseni vodila kampanju za Bidena prije nego što je promijenila stranu zbog Gaze.
Posljednji put kada su Amerikanci muslimani velikom većinom glasali za republikanca bilo je 2000. godine kada je George W. Bush dobio podršku zajednice.
To se promijenilo nakon napada 11. septembra. Posljednjih godina, međutim, neki konzervativni muslimani počeli su se vraćati Republikanskoj stranci zbog kulturnih pitanja.
Ljutnja zbog Gaze učvrstila je pomak udesno, rekao je Luqman.
"To je zaista zabilo ekser u lijes za demokrate za ove izbore", rekla je ona.
Ipak, neki stručnjaci pozivaju na oprez u tumačenju slabog učinka Harris među muslimanskim biračima. AP VoteCast je pokazao da je potpredsjednica ukupno osvojila 63% muslimanskih glasova, malo ispod Bidenovog prikaza iz 2020. godine, rekao je Youssef Chouhoud, profesor na Univerzitetu Christopher Newport.
"Iako je Dearborn jedinstven slučaj, mislim da trebamo pričekati i vidjeti koji su veći trendovi za muslimanske glasače širom zemlje", dodao je Saher Selod, direktor istraživanja na Institutu za socijalnu politiku i razumijevanje (ISPU).
Ipak, Trump je napravio primjetne prodore. Nakon što je 2020. osvojio 35% glasova muslimana, ove godine se aktivno udvarao muslimanskim i arapskim glasačima, obećavajući da će okončati sukob u Gazi. Prošle sedmice je posjetio Hamtramck, čiji ga je muslimanski gradonačelnik podržao.
"Njegov pristup nije prošao nezapaženo", rekao je Asm "Kamal" Rahman, Amerikanac iz Bangladeša koji se kandidirao za gradonačelnika 2021. i glasao za Trumpa.
Luqman je rekla da je Trumpova poruka mira odjeknula kod mnogih glasača.
"Ove godine je nekoliko puta izjavio, i to je postalo kao model, da želi zaustaviti rat, zaustaviti rat, zaustaviti rat", rekla je Luqman.
Dok je Gaza bila pitanje broj 1 među muslimanskim Amerikancima, problemi na kuhinjskom stolu su također odgurnuli mnoge od Harris, prema nekoliko aktivista i glasača.
"Želim ljude u uredu koji će se fokusirati na rješavanje problema Amerikanaca ovdje kod kuće, prije svega", rekao je Nagi Almudhegi, analitičar podataka u Dearbornu.
Istraživanje ISPU-a tokom ljeta pokazalo je da je ekonomija bila pitanje broj 3 za većinu muslimanskih glasača, nakon sukoba u Gazi i okončanja stranih ratova.
"Oni osjećaju ubod kao i svi drugi, pa mislim da je to veliko pitanje što se tiče samo vrlo specifičnih interesa i zabrinutosti muslimanske zajednice", rekao je Chad Haines, kodirektor Centra muslimana Iskustvo u SAD-u na Univerzitetu Arizona State.
Haines, muslimanski preobraćenik koji je glasao za Harris, rekao je da su izbori podijelili muslimansku američku zajednicu između onih koji su htjeli poslati demokratama poruku o Gazi i drugih koji su se bojali povratka Trumpa.
„Dakle... jedan kamp je sretan što su Demokrate na neki način pretrpjele udarac, a drugi su duboko zabrinuti za naredne četiri godine“, u intervjuu je rekao Haines.