Do sada, "ozelenjavanje" Amerike bilo je suptilno, uglavnom ga je pokretalo tržište, tehonologija i dobra volja. Bidenova administracija najavljuje da će to promijeniti.
Brojnim uredbama koje je potpisao na početku mandata, predsjednik se trudi da preusmjeri ekonomiju od one koja koristi fosilna goriva na onu koja ne doprinosi globalnom zagrijavanju do 2050.
SAD se ponovo priključuju Pariskom klimatskom sporazumu i cilju da se do polovine ovog vijeka emisija ugljen dioksida svede na nulu. To bi pomoglo i u borbi protiv prirodnih katastrofa kao što su požari, poplave, suše, oluje, vreli talasi.
Put ka ekonomiji koja ne koristi ugalj treba zamisliti kao put od Vašingtona do Kalifornije, koji je počeo prije 15 godina.
"Stigli smo do granice sa Indijanom i do sada je sve išlo glatko. Teži put predstoji", kaže klimatski naučnik Zik Hausfater iz istraživačkog centra Braketrough u Ouklendu, Kaliforniji.
Šta se vidi, a šta ne
Rezultati nekih od Bidenovih odluka još nisu vidljivi, poput one da bi struju trebalo dobijati iz jeftinijih izvora energije - solarnih i vjetro elektrana, umjesto iz termoelektrana i gasnih elektrana koje sada čine 59 odsto proizvodnje.
Kompanija Dženeral Motors nada se da će do 2035. uspjeti da sve putničke automobile prebaci da budu električni. Eksperti očekuju da se 2030. prodaju uglavnom električna vozila, a Bidenova administracija obećala je da će napraviti 550 hiljada stanica za punjenje električnih kola.
"Više nećete morati da idete na benzinsku pumpu, ali moći ćete da napunite auto kod kuće ili negdje usput", kaže Kejt Larsen iz Rodijum grupe.
Ali, Stiven Pacala sa Prinston univerziteta smatra da velike promjene u klimatskoj politici neće biti vidljive na prvi pogled u narednoj deceniji.
"Najveća promjena će biti to što ćemo viđati više vjetro i solarnih elektrana".
Manje košta, a dobro je i za zdravlje
Studije pokazuju da, pošto padaju cijene vjetro i solarne energije i baterija, Bidenov cilj o "nula posto uglljen dioksida" može biti postignut i sa manje novca nego što se mislilo.
"Ove stvari ne koštaju mnogo i ne zahtijevaju od ljudi da odmah mijenjaju svoje automobile ili način na koji se griju, već da ih zamijene za električna kola i pumpe za grijanje kada dođe vrijeme za zamjenu", kaže Margaret Tom, naučnica sa Univerzieta Berkli, koji radi studiju o klimatskim promjenama.
Rajan Džons, jedan od autora studije, kaže da je problem u tome što su ljudi mislili da u borbi protiv klimatskih promjena treba manje da voze ili lete avionom, da smanje grijanje i jedu manje mesa.
"Klimatske promjene su pitanje ekonomije i industrije i idu mnogo izvan jednog domaćinstva. Najveća promjena će doći u tome kako proizvodimo i konzumiramo energiju, ali ne mora da promijeni i svakodnevni život".
Jedan od Bidenovih ciljeva - da sektor proizvodnje struje ne koristi ugalj i ne zagađuje do 2035. je možda malo ambiciozan, ali je realan rok 2050, kaže Džon Vilijams sa Univerziteta San Franciska.
Biden je propisao planove da sva federalna vozila budu električna, da se očuva 30 odsto zemlje i izvorišta vode, da se udvostruči proizvodnja energije vjetra, a svemu tome se protive republikanci i industrija fosilnih goriva. Oni tvrde da Biden ukida radna mjesta.
Naredna velika promjena bi mogla da se desi u skladu sa Pariskim sporazumom - SAD se nadaju da će značajno smanjiti emisije štetnih gasova do 2030. Taj plan je takođe ambiciozan, ali nije neizvodljiv.