Ali procjena također zaključuje da je, unatoč opetovanim upozorenjima brojnih najviših dužnosnika, Kina na kraju odlučila odustati.
Izvještaj s kojeg je skinuta oznaka tajnosti objavio Ured direktora nacionalne obavještajne službe posljednji je stav američke obavještajne zajednice o miješanju stranaca u žestoko osporavanu utrku, u kojoj je tadašnji predsjednički kandidat Joe Biden pobijedio bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Prvobitno dovršena i podijeljena s Trumpovom administracijom u klasificiranom obliku u januaru, nerazvrstana verzija, zakonski propisana, želi dati američkim glasačima pregled prijetnji i njihovog utjecaja na američku demokraciju.
Iako se procjenom zaključuje da se nijedan protivnik nije uspio infiltrirati u kritične sisteme ili promijeniti način glasanja, zaključci o Kini mogli bi dovesti do novih pitanja o tome kako su obavještajni podaci u početku bili predstavljeni javnosti.
"Procjenjujemo da Kina nije primijenila napore za miješanje, razmotrila je ali nije primijenila napore namijenjene promjeni ishoda američkih predsjedničkih izbora", navodi se u novoobjavljenom izvještajuu ODNI-a, dodajući da ima "veliko povjerenje" u svoje nalaze.
"Kina je tražila stabilnost u odnosima sa Sjedinjenim Državama, nije smatrala da je ishod izbora dovoljno povoljan za Kinu da riskira miješanje i ocijenio je da će njezini tradicionalni alati utjecaja - prvenstveno ciljane ekonomske mjere i lobiranje - biti dovoljni da ispuni svoje ciljeve cilj oblikovanja američke kineske politike bez obzira na pobjednika ", navodi se u izvještaju.
Ranija upozorenja
Ta su otkrića u suprotnosti s ranijim upozorenjima obavještajnih dužnosnika koji su mjesecima upozoravali birače na potencijalne prijetnje, posebno pozivajući napore Kine, Rusije i Irana.
"Kina proširuje napore za utjecaj na oblikovanje političkog okruženja u Sjedinjenim Državama, vrši pritisak na političke ličnosti koje smatra suprotnim kineskim interesima i suprotstavlja se kritikama Kine", rekao je tada ravnatelj Nacionalnog protuobavještajnog i sigurnosnog centra William Evanina u posljednjoj izjavi Srpnja, 100 dana prije izbora. "Peking prepoznaje da bi njegovi napori mogli utjecati na predsjedničku utrku."
Ostali najviši dužnosnici bili su još nepopustljiviji u vezi s prijetnjom iz Kine.
U avgustu je tadašnji direktor Nacionalne obavještajne službe John Ratcliffe u intervjuu za Fox Business News grupirao Kinu s Rusijom i Iranom.
"Ne želim reći da se ovdje radi samo o Kini", rekao je tada Ratcliffe. "Kina, Rusija, Iran, drugi akteri, svi se pokušavaju miješati ili utjecati na naše izbore radi vlastite dobiti."
Međutim, dodao je da su napori Pekinga odvojeni.
"Kina koristi masivnu i sofisticiranu kampanju utjecaja koja zaklanja sve što bilo koja druga zemlja radi", rekao je Ratcliffe.
Još jedan visoki Trumpov dužnosnik, savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien, ponovio je te misli manje od mjesec dana kasnije.
"Obavještajna zajednica je vrlo jasno rekla, prvo imate Kinu, koja ima najmasovniji program za politički utjecaj na Sjedinjene Države", rekao je tada O'Brien novinarima.
I sam Trump navodio je da Kina traži njegov poraz.
"Kina bi voljela da imamo izbore na kojima je Donald Trump izgubio od pospanog Joea Bidena", rekao je Trump tijekom konferencije za novinare prošlog kolovoza. "Oni bi bili vlasnici naše zemlje."
Deklasificirani izvještaj
Međutim, u novom deklasificiranom izvještaju američki obavještajni službenici zaključili su da Peking nije koristio svoj dobro razvijeni utjecajni stroj za promjenu rezultata.
"Nismo identificirali Kinu koja se pokušava miješati u izbornu infrastrukturu niti je osigurala financiranje bilo kojim kandidatima ili strankama", navodi se u izvještaju.
U njemu se navodi da je Peking prethodno pokušao utjecati na američku politiku, uključujući američke izbore 2018. godine. "Međutim, nismo vidjeli da su te sposobnosti raspoređene u svrhu oblikovanja izbornog ishoda", navodi se u izvještaju.
Iako je izjavilo da ima veliko povjerenje u svoje nalaze u vezi s Kinom, ODNI izvješće priznalo je da postoji izvjesno neslaganje.
"Nacionalni obavještajni službenik [NIO] za Cyber procjenjuje da je Kina poduzela barem neke korake da potkopa šanse za reizbor bivšeg predsjednika Trumpa, prvenstveno putem društvenih medija i službenih javnih izjava i medija", kaže se, objašnjavajući da je NIO dao veću težinu naznakama da Peking je preferirao Bidena, smatrajući ga predvidljivijim od Trumpa.
NIO je također s umjerenim povjerenjem tvrdio da dokazi sugeriraju da je Kina povećala svoje utjecajne operacije od juna do avgusta 2020., istodobno kalibrirajući svoje napore kako bi "izbjegla povratni udarac".
Ipak, nekoliko bivših obavještajnih dužnosnika koji su razgovarali s VOA-om o izvještaju ODNI-a rekli su da njegovo prevladavajuće stajalište o Kini nije iznenađujuće.
"[Bivši direktor nacionalne obavještajne službe] John Ratcliffe imao je političku misiju umanjivati cijelo pitanje ruskog utjecaja, s jednim od načina da se potakne ideja da je kineski utjecaj barem jednako vjerovatan i značajan kao i bilo što što su Rusi učinili, "rekao je Paul Pillar, bivši visoki službenik CIA-e koji je kritizirao Trumpa.
Pillar, sada na Sveučilištu Georgetown, rekao je, prema njegovom mišljenju, značajniji zaključak iz izvještaja ODNI bio je kako je Rusija nastojala pogurati Trumpovu kandidaturu.
"[Ruski predsjednik Vladimir] Putin je jasno zaključio da je unovčio svoje aktivnosti utjecaja iz 2016.", rekao je Pillar. "Aspekti politike Trumpove administracije prema Rusiji, poput nekih sankcija, koje bi se mogle opisati kao tvrde, ne negiraju tu činjenicu i još uvijek su nadjačani kako je, prema ruskom mišljenju, mnogo načina na koje je Trump podijelio i oslabio Ameriku učinio svoje predsjedništvo neto dobitkom za Rusiju. "
Prema neklasificiranom izvještaju, napori Rusije na američkim izborima 2020. bili su nešto drugačiji nego 2016., kada su ruski cyber akteri pokušali dobiti pristup američkoj izbornoj infrastrukturi.
Umjesto toga, Putin je odobrio "utjecajne operacije usmjerene na ocrnjivanje kandidature predsjednika Bidena i Demokratske stranke", istovremeno nudeći potporu Trumpu, navodi se u izvještaju.
"Ključni element strategije Moskve u ovom izbornom ciklusu bila je upotreba opunomoćenika povezanih s ruskom obavještajnom službom za poticanje narativa utjecaja - uključujući obmanjujuće ili neutemeljene optužbe protiv predsjednika Bidena", dodaje se.
Taj je napor, prema obavještajnim dužnosnicima, uključivao korištenje "nekih bliskih bivšem predsjedniku Trumpu i njegovoj administraciji", iako sam izvještaj nije otkrilo niti jedno ime.
Iranski napori
Što se tiče Irana, u izvještaju ODNI-a navodi se da je Teheran "provodio višestruku kampanju prikrivenog utjecaja s ciljem da se potkopaju izgledi za ponovni izbor bivšeg predsjednika Trumpa - iako bez izravnog promicanja njegovog suparnika".
I Rusija i Iran također su koristili svoje utjecajne operacije u pokušaju da zasiju postojeće podjele u američkom društvu i potkopaju povjerenje u demokratski proces.
Uz to, izvještaj upozorava na niz drugih stranih aktera, uključujući libanski Hezbollah, Kubu i Venezuelu.
"Strani zloćudni utjecaj trajni je izazov s kojim se suočava naša zemlja", rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines u izjavi od utorka.
"Rješavanje ovog tekućeg izazova zahtijeva pristup cijele vlade utemeljen na preciznom razumijevanju problema, koji Obavještajna zajednica putem procjena poput ove nastoji pružiti", dodala je.
U zasebnom izvještaju u utorak, iz odjela za pravosuđe i nacionalnu sigurnost, potvrđeno je ranije otkriće da strani protivnici nisu uspjeli utjecati na prebrojavanje glasačkih listića.
"Mi ... nemamo dokaza da je bilo koji akter povezan sa stranom vladom spriječio glasanje, promijenio glasove ili poremetio sposobnost prebrojavanja glasova ili pravovremenog prenošenja izbornih rezultata; izmijenio bilo koji tehnički aspekt glasovanja; ili na drugi način ugrozio integritet podataka o registraciji birača bilo kojih glasačkih listića izbačenih tokom saveznih izbora 2020. ", navodi se u izvještaju.
Drugi izvještaj također je odbacio tvrdnje iznesene nakon američkih izbora u novembru 2020. da su strane vlade, uključujući Venezuelu, Kubu i Kinu, na bilo koji način kontrolirale kritičnu izbornu infrastrukturu za manipuliranje ishodom izbora.
Takve tvrdnje "nisu vjerodostojne", zaključili su Ministarstvo pravosuđa i DHS.
Neki su ključni zakonodavci, međutim, reagirali na izvještaje upozorivši kako je za SAD kritičnije nego ikad da zadrže svoju stražu.
"Problem stranih aktera koji pokušavaju utjecati na američko biračko tijelo ne nestaje", rekao je u izjavi demokratski senator John Warner, predsjednik Senatskog obavještajnog odbora. "S obzirom na trenutne partijske podjele u ovoj zemlji, možda će naći plodno tlo u kojem će rasti."
Rusija negira
Tvrdnje o navodnom ruskom miješanju u američke savezne izbore 2020. godine, koje su objavile američke obavještajne službe, nisu potkrepljene nijednom činjenicom, saopštila je ruska ambasada u Vašingtonu.
"Dokument koji je pripremila američka obavještajna služba još jedna je u nizu neosnovanih optužbi protiv naše zemlje za miješanje u američke unutrašnje političke procese", navodi se u saopštenju koje je danas preneo TASS.
U saopštenju se navodi da Vašington nastavlja sa "megafonskom diplomatijom", a glavni cilj je održavanje negativnog imidža Rusije "kako bi okrivili spoljne snage za destabilizujuću situaciju u zemlji".
"Zaključci izvještaja da je Rusija sprovodila operacije kako bi uticala na događaje u SAD potvrđuju samouvjerenu aroganciju njihovih obavještajnih službi. Nisu iznijete nikakve činjenice ili posebni dokazi", navedeno je u saopštenju ruske ambasade.
Nove optužbe, prema ocjeni ruskih diplomata, ne doprinose normalizaciji bilateralnih odnosa i nisu u skladu sa ruskim prijedlogom o ravnopravnom ekspertskom dijalogu uz uzajamno poštovanje kako bi se riješila aktuelna pitanja.