Dok ruska vojska trpi gubitke koji se mjere u hiljadama poginulih vojnika, i ne uspijeva da osvoji ključne gradove, Putin pojačava gušenje slobodnih informacija, koje traje već dvije decenije.
Kremlj je zatvorio posljednja tri nezavisna medija u zemlji, zabranio velike platforme za društvene medije, usvojio nove zakone protiv novinara koji se odupiru propagandi i insistira na tome da se rat naziva "specijalnom vojnom operacijom."
Rezultat je - ruska javnost koja ima malo pristupa ili uopšte nema pristup bilo kakvoj alternativi Putinovom anti-ukrajinskom, anti-zapadnom narativu. To je Putinov "balon" - štit od bilo kakvih posljedica zbog rata i zapadnih sankcija koje su osakatile rusku ekonomiju.
Probijanje Putinovog balona propagande je ključni strateški cilj za Ukrajinu i njene zapadne saveznike. Probali su niz taktika, direktnih i suptilnih, da bi stigli do običnih Rusa, od podsticanja upotrebe softvera koji zaobilaze blokadu na internetu, do brifinga u Bijeloj kući za ifluensere sa TikToka, a sve u nadi da nezavisni glasovi koji se još čuju u Rusiji, oni sa Zapada, i direktni apeli Ukrajinaca, mogu da uvjere Ruse da ih lažu o ratu koji se događa u susjedstvu.
Pitanje više nije "šta možemo da uradimo da zaustavimo dezinformacije", kaže bivši američki ambasador u Rusiji Michael McFaul, već - kako da širimo informacije unutar Rusije. "To je veoma teško pitanje", dodaje on.
Među najvažnijim koracima, kako kaže, je finansiranje "ruskih nezavisnih medija koji rade van Rusije".
AP je razgovarao o tome sa više od pet sadašnjih i bivših zvaničnika u SAD i Ukrajini. Američki zvaničici priznaju da svako direktno poricanje ruskih dezinformacija Moskva može da brzo odbaci kao američku propagandu.
Umjesto toga, kako kažu, Bidenova administracija pokušava da pospješi protok spoljnih informacija i olakša običnim Rusima da sami saznaju istinu o ratu. Zvaničnici su željeli da ostanu anonimni budući da su govorili o internoj strategiji.
Mnoge zapadne kompanije su prestale da posluju u Rusiji. Međutim, američki zvaničnici su tiho ohrabrivali internet provajdere da ostanu u zemlji, računajući da Rusi moraju da imaju način da na internetu dođu do spoljnih informacija. Zvijezde već dobro poznate u Rusiji, kao što je Arnold Schwarzenegger, iskoristile su Twitter i Telegram da podijele poruke i video snimke o zločinima počinjenim tokom rata.
McFaul je nazvao Schwarzenegger video "briljantnim", ali i dodao da bi "takve stvari trebalo da se dešavaju svakog dana".
Ukrajina je znatno uticala na formiranje zapadne percepcije rata, pomoću video snimaka i objava na društvenim medijima na kojima se vide ruski napadi na civile i uništenje ukrajinskih naselja.
Predsjednik Volodimir Zelenski je osvojio divljenje širom svijeta svojim govorima tokom kojih direktno gleda u kameru, koji se objavljuju i dijele na internetu. U svom posljednjem govoru pred invaziju u kome je apelovao da se održi mir, Zelenski je konstatovao: "Znam da moje obraćanje neće prikazati na ruskoj televiziji."
Bidenova administracija nastavila je da deklasifikuje obavještajna saznanja o Putinovim ratnim planovima kako bi ga omela u realizaciji tih planova. SAD su također povećale finansiranje svojih tradicionalnih načina komunikacija sa publikom u istočnoj Evropi, a ovog mjeseca je izdvojila dodatnih 25 miliona dolara za američku Agenciju za globalne medije (USAGM) koja je nadležna za Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike.
Glas Amerike je objavio upustva na internetu kako doći do njegovog sajta preko virtuelne privatne mreže, odnosno VPN-a, ili drugih načina za zaobilaženje barijera koje je postavio Kremlj. Interna statistika Glasa Amerike pokazuje da hiljade Rusa koriste te metode.
Predstavnici Bijele kuće nedavno su se sastali sa influenserima na TikToku, što je sastanak koji je izazvao i dozu podsmijeha, ali je mala grupa učesnika rekla da je bio koristan.
"Ideja da Bijela kuća održi pres brifing za one koji dele vesti a TikToku... je briljantna", kaže Kahlil Greene, koji sebe na TikToku opisuje kao "historičara generacije Z" čija su interesovanja historija i politika, i koji ima 550.000 pratilaca.
Bijela kuća je održala poseban pres brifing za "influensere" na TikToku koji prate politička dešavanja.
"Oni razumiju da TikTok prevazilazi granice. Neki od tih ljudi imaju milione pratilaca od kojih su neki van SAD", rekao je on.
Međutim, TikTok je ovog mjeseca zabranio objavljivanje novih snimaka i livestreamove iz Rusije. Zatim je, u obračunu sa društvenim mrežama, Rusija potpuno zabranila Facebook i Instagram, a Rusima je teško da pristupe i Twitteru. Kremlj je također ukinuo BBC-jev servis na ruskom, njemačkog emitera DW i site Meduza sa sjedištem u Letoniji. U utorak je međunarodni kanal Euronews saopštio da mu je zabranjeno da emituje program u Rusiji.
Neke platforme za društvene medije i medijske organizacije zaobilaze zabrane i vladin nadzor koristeći uslugu za zaštitu privatnosti nazvanu "onion" (luk). Korisnici iz Rusije mogu da pristupe jednoj verziji Twittera a ako preuzmu pretraživač Tor, koji omogućava ljudima da pristupaju siteovima na "dark webu". Umjesto "tačka com", ti sajtovi imaju nastavak "tačka onion". Međutim, ruske vlasti su imale uspjeha i u blokiranju takvih sajtova.
Teško je ocijeniti da li bilo koji od tih napora daju rezultate, ali istraživanja obavljena u drugim zeljama pokazuju da takve vrste prepreka informacijama ljudima otežavaju pristup tačno onoliko koliko je potrebno da bi ih odvratile od ulaganja većeg truda da dođu do drugačijih vijesti.
“Nije nemoguće preskočiti veliki informacioni zid", kaže Shelby Grossman, analitičarka Stanford internet opservatorije, koja se bavi istraživanjem ruskih dezinformacija na društvenim mrežama. "Ali činjenica da morate da instalirate VPN da biste čitali vijesti može da obeshrabri neke ljude. Te male prepreke imaju stvaran uticaj na ljude."
Drugi problem je kako doprijeti do onih koji ne žele da se do njih dopre, što je pitanje koje važi i za Amerikance. Milioni ljudi u SAD, na primjer, pogrešno vjeruju da su izbori 2020. bili ukradeni, uprkos bezbrojnim pokušajima da se razotkriju i demantuju laži o krađi glasova.
To je okruženje koje odgovara Kremlju i pomaže mu u "operacijama uticaja". Ruski državni mediji i dalje ponavljaju lažne i neosnovane tvrdnje o ukrajinskoj vladi i tvrde da je potrebna "denacifikacija Ukrajine". Mediji lažu o ruskim vojnim napadima na civilne ciljeve i uništenju čitavih gradskih naselja.
Thomas Rid, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins i ekspert za dezinformacije, ističe da SAD "nemaju posebno dobru historiju" suzbijanja lažnih narativa.
"Ja bih pustio da se to odvija kroz Ukrajinu. Ona ima blizinu, znaje jezika, porodične veze. Potrebno je da im prije svega pomognemo da osvoje i zadrže pristup informacijama", kaže on.
Zelenski je došao na položaj predsjednika sa vještinama koje su vrlo korisne kada se vodi rat informacija. Bio je komičar koji je glumio predsjednika na televiziji i osnovao uspješnu produkcijsku kuću. Ubrzo nakon što je stupio na položaj, Ukrajina se našla u centru pažnje i postala okosnica prvog suđenja za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. To je bila međunarodna priča koja je timu Zelenskog pružila dragocijeni trening za globalne izazove u sferi informacija.
Ukrajina, također, ima za sobom tridesetogodišnju historiju kao bivša sovjetska republika koja odavno mora da se brani od kampanja političkog uticaja Moskve i cyber napada.
"Imamo znatno više iskustva i više prakse", kaže Igor Novikov, stručnjak za informacione taktike koji je služio kao savjetnik u kampanji Zelenskog i koji je i dalje blizak članovima predsjedinkovog užeg kruga. U nekim aspektima suzbijanja dezinformacija, kaže Novikov, "SAD su pet godina iza nas".
On dodaje da veruje da će poznate ličnosti koje su već cijenjene u Rusiji, kao što je Schwarzenegger, i ljudi koji znaju kako da razgovaraju sa svojim rođacima, imati više uspjeha u slanju masovnih SMS poruka ili primjeni drugih, konkretnih taktika.
"Kada se obraćate nekome ko živi u alternativnoj realnosti, morate da razbijete taj mjehur putem povjerenja i nuđenja izbora", zaključuje Novikov.