Komentari visokog dužnosnika Bidenove administracije i glasnogovornika Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) dodali su javnoj primjedbi ranije ove sedmice direktora CIA-e Williama Burnsa, koji je rekao da Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve dokaze da je iranski vođa preokrenuo njegova odluka iz 2003. da suspenduje program za naoružavanje.
"Ocjenjujemo da vrhovni vođa nije donio odluku da nastavi program nuklearnog oružja koji je Iran obustavio 2003. godine", rekao je glasnogovornik ODNI-a, misleći na iranskog lidera ajatolaha Alija Hameneija.
Obavještajna procjena mogla bi pomoći u objašnjenju protivljenja SAD bilo kakvom izraelskom napadu na iranski nuklearni program kao odmazdu za napad balističkim projektilima koji je Teheran izveo prošle sedmice.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je nakon tog napada da neće podržati izraelski napad na iranska nuklearna mjesta, ali nije objasnio zašto je došao do tog zaključka. Njegove izjave izazvale su žestoke kritike republikanaca, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Američki zvaničnici dugo tvrde da bi pokušaj uništenja iranskog programa nuklearnog oružja mogao samo odgoditi napore zemlje da razvije nuklearnu bombu i čak bi mogao ojačati odlučnost Teherana da to učini.
„Svi mi veoma pažljivo posmatramo ovaj prostor“, rekao je zvaničnik Bajdenove administracije.
Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u New Yorku nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, ali je Teheran više puta negirao da je ikada imao program nuklearnog oružja.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prisustvuje sastanku sa članovima administracije predsjednika Masuda Pezeškijana, u Teheranu, Iran, 27. avgusta 2024. (Kancelarija iranskog vrhovnog vođe preko AP-a)
Ključni iranski saveznik oslabljen
Proteklih sedmica, izraelska vojska je nanijela velike gubitke Hezbolahu, najmoćnijem članu mreže koju podržava Iran, poznate kao Osovina otpora. Neuspjesi grupe uključuju ubistvo njenog vođe Hasana Nasralaha u izraelskom vazdušnom napadu prošlog meseca.
Slabljenje ključnog iranskog saveznika navelo je neke stručnjake da nagađaju da bi Teheran mogao ponovo pokrenuti napore za nabavku nuklearne bombe kako bi se zaštitio.
Beth Sanner, bivša zamjenica američkog direktora nacionalne obavještajne službe, rekla je da je rizik od Hameneija da poništi svoju vjersku izreku iz 2003. protiv nuklearnog oružja "veći nego što je bio" i da bi, ako bi Izrael udario na nuklearna postrojenja, Teheran vjerovatno krenuo naprijed u izgradnji nuklearnog oružja.
Međutim, za to bi ipak trebalo vremena.
"Oružje ne mogu nabaviti za jedan dan. Biće potrebni mjeseci i mjeseci", rekao je Sanner, sada saradnik njemačkog Marshall fonda.
Iran sada obogaćuje uranijum do 60% fisione čistoće, blizu 90% klase oružja, na dvije lokacije, a u teoriji ima dovoljno materijala obogaćenog do tog nivoa, ako se dodatno obogati, za skoro četiri bombe, navodi mjerilo Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nadzornog tijela UN-a.
Proširenje iranskog programa obogaćivanja smanjilo je takozvano vrijeme koje bi bilo potrebno da se proizvede dovoljno uranijuma za nuklearnu bombu na "sedmicu ili malo više", prema Burnsu, s više od godinu dana kako je navedeno u sporazumu iz kojeg se Tramp povukao kada je bio predsjednik. Zapravo bi izrada bombe od tog materijala trajala duže. Koliko dugo je manje jasno i predmet rasprave.
Mogući izraelski napad
Izrael još nije otkrio šta će ciljati kao odmazdu za prošlosedmični napad Irana sa više od 180 balističkih projektila, koji su uglavnom propali zahvaljujući presretanjima izraelske protivvazdušne odbrane, kao i američke vojske.
Sjedinjene Države privatno pozivaju Izrael da kalibrira svoj odgovor kako bi izbjegao izazivanje šireg rata na Bliskom istoku, kažu zvaničnici, a Biden je javno izrazio svoje protivljenje nuklearnom napadu i zabrinutost zbog napada na iransku energetsku infrastrukturu.
Izrael, međutim, na iranski nuklearni program gleda kao na egzistencijalnu prijetnju.
Sukobi na Bliskom istoku između Izraela i Irana i grupa koje podržava Iran u Libanu, Gazi i Jemenu postali su problem kampanje uoči predsjedničkih izbora 5. novembra, a Trump i njegova demokratska suparnica, potpredsjednica Kamala Harris, pozicioniraju se pro- izraelski.
Govoreći na predizbornom događaju prošle sedmice, Trump je ismijao Bidena zbog protivljenja napadu na iranska nuklearna mjesta, rekavši: "To je stvar koju želite pogoditi, zar ne?"
Avi Melamed, bivši izraelski obavještajac i vladin dužnosnik, rekao je da Iran još uvijek ima prostora da nadoknadi gubitke koji su naneseni njegovim saradnicima i raketnim snagama bez potrebe da pribjegne razvoju nuklearne bojeve glave.
"Iranci moraju da preračunaju šta je sljedeće. Mislim da u ovom trenutku neće žuriti da razviju ili pojačaju (nuklearni) program ka vojnom kapacitetu", rekao je on.
"Oni će se osvrnuti kako bi pronašli u kojem manevarskog prostora mogu da se kreću."