SAD i EU postigli dogovor u trgovinskom sporu

Predsjednik Joe Biden sa predsjednikom Evropskog saveta Charlesom Michel​om i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen na samitu SAD-EU u Briselu, 15. juni 2021.

Sjedinjene Države i Evropska unija postigle su dogovor u dugom trgovinskom sporu oko subvencija za proizvođače aviona. 

Washington će, na pet godina, suspendovati carine za Evropu, koje je odobrila Svjetska trgovinska organizacija zaključivši da je EU subvencijama dala nefer prednost Airbusu, koji je najveći proizvođač aviona i glavni konkurent američkog Boeinga.

"Ovaj sastanak je počeo probojem, koji se odnosi na proizvođače aviona", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ​na početku formalnih razgovora sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom u utorak. "To otvara novo poglavlje u odnosima jer prelazimo sa parnica na saradnju u oblasti proizvodnje aviona, poslije 17 godina sporenja."

Sporazumom se riješava "dugogodišnja trgovinska prepreka u odnosima SAD i Evrope", rekla je novinarima Katherine Tai ​, američka trgovinska predstavnica.

"Umjesto da se svađamo sa jednim od najbližih saveznika, konačno se ujedinjujemo protiv zajedničke prijetnje. Dogovorili smo se da sarađujemo kako bismo odgovorili na netržišne prakse Kine u ovom sektoru na konkretne načine koji odražavaju naše standarde pravedne konkurencije", rekla je Tai.

Tai je dodala da je dogovor "model koji će se koristiti da bi se reagovalo na druge izazove koje predstavljaju Kina i netržišna ekonomska konkurencija".

Evropski lideri toplo su dočekali Bidena, koji evropsko-američki odnos vodi u drugom smjeru u odnosu na četiri godine predsjedništva Donalda Trumpa, kada su carine, uključujući one na vino i sireve, iznenada uvedene transatlantskim saveznicima, koji su takođe kritikovani što ne snose odgovarajući dio finansijskog tereta za zajedničku odbranu u budžetu NATO-a.

"Imam veoma drugačija gledišta od svog prethodnika", izjavio je Biden za vrijeme fotografisanja u zgradi Evropa, stojeći između predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta Charlesa Michel​a.

"Amerika se vratila na globalnu scenu", rekao je Michele. "To je odlična vijest za saveznike i također odlična vijest za svijet."

Predsjednik Biden govori na samitu SAD-EU u Evropskom savjetu u Briselu, 15. juni 2021.

Von der Leyen je rekla Bidenu da njegova posjeta Briselu "u tako ranoj fazi mandata, pokazuje njegov lični odnos sa EU" i dodala da Unija to "zaista cijeni".

"Protekle četiri godine nisu bile lake", dodala je predsjednica EK. Tu posljednju rečenicu je ponovila i na početku formalnog susreta.

I dalje ostaju nerješena pitanja transatlantskog spora zbog carina na čelik i aluminijum.

Evropska unija je prethodno odlučila da ne podigne carine kako je planirano i da sačeka šest mjeseci, kako bi zajedno radili na ključnom pitanju prekomjerne proizvodnje i zajedničkom radu da bi se odgovorilo na probleme koje donosi Kina u smislu subvencija, prevelike proizvodnje i izvoza proizvoda po nižim cijenama od konkurencije.

"Ti pregovori su otvoreni, konstruktivni i trajaće neko vrijeme", izjavio je visoki američki zvaničnik novinarima.

Za to vrijeme, pokreće se i američko-evropski Savjet za trgovinu i tehnologiju.

"Ideja je da su SAD i Evropa postavile temelje svjetske ekonomije poslije Drugog svjetskog rata i sada rade zajedno da definišu smjernice za narednu generaciju, posebno u oblastima ekonomije i novih tehnologija", naveo je jedan visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Washington i Brisel također su inicirali razgovore o "Rusiji, cyber pitanjima i migraciji", navodi Bijela kuća. Na dnevnom redu su i pandemija koronavirusa i klimatske promjene.

SAD i EU su izrazile podršku programu COVAX koji pruža ravnopravni pristup vakcinama za Covid-19, a razgovarale su i o inicijativama o reformi Svjetske zdravstvene organizacije.

Kada je reijč o klimatskim promjenama, SAD i EU su najavile da će ponoviti obećanja da se pridržavaju Pariskog klimatskog sporazuma 2015, i da će postati ekonomije sa neutralnim uticajem na klimu do 2050. Također kažu da planiraju da pozovu druge "velike igrače" da preduzmu ambiciozne poteze u zaštiti životne sredine. Pariski klimatski sporazum, koji je usvojilo skoro 200 zemalja, ima cilj da uspori globalno zagrijavanje.