Biden je govorio i o svojoj političkoj borbi da izdejstvuje usvajanje zakona o biračkim pravima, pa i o izazovima sa kojima se SAD suočavaju po pitanju demokratskih institucija.
"Stvar je hitna. Podaci nam govore da idemo u pogrešnom pravcu", rekao je Biden na otvaranju dvodnevnog Samita za demokratiju.
Samit za demokratiju okuplja svjetske lidere, civilno društvo i privatni sektor da bi se, kako se navodi, usvojila agenda za obnovu demokratije i zajednički riješili najveći problemi sa kojima se demokratije danas suočavaju.
Samit je dio Bidenovog predizbornog obećanja da će jačati demokratiju širom svijeta u vrijeme kada su autokratske vlade u usponu. skupu:
Šta je cilj?
Ciljevi samita su jačanje demokratije, odbrana od autoritarizma, rješavanje problema korupcije i promovisanje ljudskih prava.
Prema Bidenovoj administraciji, lideri će biti podstaknuti da saopšte "konkretne akcije i obavežu se na stvarne, unutrašnje reforme", u skladu sa tim ciljevima.
Još nije izvjesno koliko će učesnika svoja obećanja i sprovesti na djelu. Dok njihove obaveze neće biti pravno obavezujuće, vladama će i dalje biti potrebna podrška njihovih građana, kao i resursi, da pretvore obećanja u nešto više od lijepih reči.
"Ako pogledate agendu, ona je zaista apstraktna", ističe Stejsi Godard, profesorka političkih nauka na Velsli koledžu. Godard je izjavila za Glas Amerike da želi da vidi praktičniji pristup, kao što je formiranje radnih grupa o bezbjednosti izbora.
Stiven Feldstin, visoki saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, kaže da skup "pokazuje prilično značajan raskid sa administracijom predsjednika Donalda Trumpa, i to je važno."
"MIslim da će naredna "godina akcije", kako je to najavila Bidenova administracija, biti pravi dokaz efikasnosti tog koncepta."
Kristofer Voker, potpredsjednik za studije i analizu u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju, ima sličnu ocjenu.
"Mobilizacija i podizanje svijesti kao i fokus na kolektivno mišljenje o ovim važnim, demokratskim pitanjima je već pozitivan korak koji je načinila ova administracija", kaže on.
Voker dodaje da je jedan od ciljeva samita da se postigne i primijeni saradnja između vlada i civilnog društva, između ostalog u oblastima kao što je transnacionalna korupcija.
Jedan od prvih rezultata mogla bi da bude usmjerenija akcija od strane jedne manje grupe zemalja. Na brifingu za novinare krajem prošle nedelje, visoki zvaničnici administracije kažu da namjeravaju da objave spisak zemalja koje su obećale da će raditi zajedno na smanjivanju izvoza tehnologije koju represivne vlade i drugi mogu da iskoriste za kršenje ljudskih prava.
Administracija kaže da će u takozvanoj "godini akcije" biti održane i nove konsultacije da se razmotre preduzeti koraci. Biden kaže da za oko godinu dana biti domaćin samita uživo da bi se "procijenio postignuti napredak i odredio zajednički put naprijed."
Ko dolazi?
Više od 100 zemalja je pozvano, među kojima su liberalne demokratije, slabije demokratije, pa čak i nekoliko država sa autoritarnim karakteristikama.
Prema Indeksu demokratije Freedom Housea, 77 pozvanih zemalja je rangirano kao "slobodno" ili potpuno demokratsko, 31 je "delimično slobodna" a tri su "neslobodne".
"To je veoma široka skupina, u smislu kako je Bidenova administracija odlučila da organizuje samit", kazao je Feldstin za Glas Amerike. Ukazuje na tri pozvane zemlje koje je Freedom House svrstao u kategoriju "neslobodnih": Irak, Angolu i Demokratsku republiku Kongo.
Spisak pozvanih zemalja je otvorio pitanja - na primjer, zbog čega su neke zemlje pozvane a druge nisu. Bosna i Hercegovina, koja je ocijenjena sa 53 u Indeksu Freedom Housea, nije pozvana, ali je Kosovo sa ocjenom 54 pozvano zajedno sa još devet balkanskih zemalja. Pakistan, koji ima ocjenu 37, je dospio na listu pozvanih dok Šri Lanka, sa ocjenom 56, nije.
Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki izjavila je za Glas Amerike da pozivnica ne znači i odobrenje SAD.
"Svaka demokratija znači rad koji je stalno u toku. To ne znači da smo dali neku negativnu ocjenu ili ne odobravamo stanje u zemljama koje nisu pozvane. Ovaj skup je zamišljen da uključi raznovrsne glasove, zemlje koje mogu da svjedoče o našim globalnim naporima da se zaštiti demokratija", dodala je Psaki.
Nekoliko faktora ima ulogu u sastavljanju spiska gostiju, rekao je Feldstin, kao što su regionalna dinamika i američki strateški interesi, uključujući i korištenje samita da bi se podstaklo kretanje određene zemlje ka demokratiji.
Administracija je na samit pozvala i neke sasvim male države. Oko 30 zemalja koje imaju manje od milion stanovnika prisustvovaće skupu.
Summit for Democracy
Da li je cilj ujedinjenje svijeta protiv Rusije i Kine?
Dok cilj samita nije samo da se zemlje svijeta okupe i ujedine protiv Rusije i Kine, to je prilika za Bidenovu administraciju da prikupi podršku za suprostavljanje nečemu što vidi kao sve jači ruski i kineski autoritarni uticaj, kaže Godard.
"To je meka verzija onoga: "sa nama ste ili protiv nas", kaže profesorka Godard. "Okupljanje demokratija je na razne načine strategija čiji je cilj da se povuče linija između SAD i njihovih saveznika, i Rusije i Kine, i da se pokuša da se apeluje na zemlje da, bar malo, izaberu stranu."
Poziv Tajvanu je izazvao posebnu frustraciju Kine, koja smatra ostrvo svojom otcijepljenom provincijom.
ARHIVA - Studenti iz Hong Konga i drugi aktivisti za ljudska prava ispred zgrade parlamenta u Taipeiju, 1. oktobra 2021.
U novembru, ambasadori Rusije i Kine u SAD, Anatolij Antonov i Ćin Gang objavili su, što je neoubičajeno, zajednički autorski tekst u kome su napali samit kao "očigledan proizvod američkog mentaliteta hladnog rata", koji bi mogao da "postakne ideološku konfrontaciju i rascjep u svijetu" i stvori "nove linije razdvajanja."
Odgovarajući na kritike da samit izaziva podjele i čini da se države koje njeguju duboke veze sa Kinom - kao što su Južna Koreja i Njemačka - osjećaju neprijatno, Psaki je rekla da će SAD uvijek nastaviti da jačaju demokratiju širom svijeta.
"Nećemo se izvinjavati zbog toga", rekla je.
Ali, zar SAD nemaju sopstvene probleme sa demokratijom?
Prvi put do sada, SAD su označene kao "demokratija u nazadovanju" u izvještaju za 2021 koji je objavio Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć.
Evropski think tank je spustio SAD na demokratskoj skali, navodeći da se istorijska prekretnica dogodila kada je bivši predsjednik Trump neosnovano dovodio u pitanje rezultate izbora 2020, što je kulminiralo upadom pristalica bivšeg predsjednika u zgradu američkog Kapitola 6. januara.
ARHIVA - Pristalice američkog predsednika Donalda Trampa upadaju u zgradu Kapitola 6. januara 2021.
Sličan pesimizam po pitanju američke demokratije ogleda se u novoj anketi Instituta za politiku Kenedi škole pri Univerzitetu Harvard. Prema anketi, 52% mladih u SAD vjeruju da je američka demokratija "u problemima", ili da je "neuspješna." Samo 7% je stanje demokratije ocijenilo kao "zdravo."
Neki su doveli u pitanje da li SAD imaju dovoljno moralnog ugleda da bi bile domaćin samita.
"Američki rezultati u demokratiji su daleko od blistavih. Upad u Kapitol je svima još svjež u pamćenju", rekao je zamjenik kineskog ministra spoljnih poslova Li Jučeng.
Administracija navodi da je upravo sposobnost da se priznaju nesavršenosti i da se sa njima suoči na transparentan način - snaga svojstvena demokratiji i nešto što samit želi da istakne.