"Vjerovatno će odgovor biti dobro organizovan, sa jasnim komunikacijama i vjerovatno će biti zasnovan na nauci", kaže Tomas Friden, bivši šef Centara za kontrolu i prevenciju bolesti i direktor zdravstvene neprofitne organizacije "Odlučnost da se spasu životi" (Resolve to Save Lives).
Sa skoro 240.000 žrtava, Sjedinjene Države imaju sedmu najveću stopu smrtnosti na svijetu u odnosu na broj stanovništva, prema podacima Univerziteta Džons Hopkins.
Novoizabrani predsednik Džo Bajden i potpredsednica Kamala Haris drže virtuelni sastanak sa članovima svog savetodavnog odbora za koronavirus, u Vilmingtonu u Delaveru, 9. novembra 2020.
Mnogi naučnici krive predsjednika Donalda Trumpa za nespretan i neadekvatan odgovor na pandemiju. Poslije devet mjeseci tokom kojih je Trump umanjivao opasnost od pandemije, potcjenjivao maske, promovisao nedokazane i opasne tretmane za COVID19 i bio domaćin skupa u Bijeloj kući na kojem je više od deset zvaničnika i pripadnika osoblja Bijele kuće inficirano virusom, stručnjaci za javno zdravlje osjećaju olakšanje poslije ranih poruka Bidenovog tranzicionog tima.
Trump je tvrdio da broj slučajeva samo što nije počeo da opada, u vrijeme kada je broj slučajeva dramatično rastao širom zemlje. Prošlog mjeseca, na mitingu u Floridi, Trump je izjavio: "Pod mojim liderstvom, obezbijedićemo bezbjednu vakcinu i brzi oporavak, nevjerovatno brzi. Ako pogledate naš napredak, nijedna zemlja na svijetu se nije oporavila kao što smo se mi oporavili."
"Izazov koji smo imali je što je ova administracija, u velikoj mjeri bila veoma protiv nauke", kaže Džordž Bendžamin, izvršni direktor Američke asocijacije za javno zdravlje.
"A sada ćemo imati odgovor koji se zasniva na naučnim preporukama".
Biden je objavio da je pandemija jedno od četiri glavna pitanja kojima planira da se bavi čim stupi na položaj. Ostala tri su ekonomski oporavak, rasna jednakost i klimatske promjene.
"Činjenica da je ovo nešto što se shvata ozbiljno je veoma drugačija od onoga što smo vidjeli za vrijeme Trumpove administracije, kada je to bila tema koja se izbjegava, kada se nije vjerovalo da predstavlja veliki problem", ističe Ameš Adalja, visoki zvaničnik u Centru univerziteta Džons Hopkins za zdravstvenu bezbjednost.
Bidenov tim eksperata
Bajden je imenovao tim eksperata sa dubokim i sveobuhvatnim poznavanjem zaraznih bolesti i javnog zdravlja.
Savjetodavni odbor ima tri koopredsedavajuća: dr Dejvid Kesler bio je na čelu Uprave za hranu i lijekove za vrijeme administracija Džordža Buša mlađeg i Bila Klintona, dr Vivek Murti bio je glavni američki zdravstveni zvaničnik od 2014. do 2017. godine, dok je dr Marsela Nunjez-Smit vodeći istraživač kada je riječ o jednakosti u zdravstvu.
"Pokušavaju da naglase da su naučnici i eksperti ključni", ističe Edrijen Kasaloti, koja je zadužena za vladine i javne odnose u Nacionalnom udruženju okružnih i gradskih zdravstvenih zvaničnika.
U odboru je i bivši zvaničnik Trumpove administracije koji se sukobljavao sa predsjednikom u pogledu tretmana za koronavirus.
Rik Brajt je bio na čelu Uprave za biomedicinska istraživanja i razvoj, a podnio je žalbu u svojstvu uzbunjivača pošto je razriješen dužnosti, zato što se, kako je naveo, suprostavljao Trumpovim naporima da promoviše lijek protiv malarije hidroksiklorokin. Taj lijek se pokazao kao neefikasan u liječenju COVID19 u nizu istraživanja, među kojima je i najnovije objavljeno u ponedeljak.
Nekoliko članova odbora ima iskustvo u oblasti globalnog javnog zdravlja, uključujući doktora Erika Golsbija, koji je bio američki koordinator za borbu protiv side u Obaminoj administraciji.
U globalnoj pandemiji, "zaista je potrebno da imamo partnerstva svugdje", ocenjuje Kasaloti.
Među članovima sa iskustvom na terenu, kada je riječ o javnom zdravlju, je i dr Džuli Morita, za koju Kasaloti ističe da je imala vodeću ulogu u Odsjeku za javno zdravlje Čikaga gotovo dvije decenije. Morita je trenutno potpredsjednica Fondacije Robert Vud Džonson.
Bez direktnih ovlaštenja
Odbor, kao i svi tranzicioni odbori, nema direktna ovlaštenja da donosi odluke. Članovi će utvrditi plan koji bi Bajden trebalo da primeni poslije inauguracije 20. januara.
"Imali smo mnogo problema zato što zaista nismo imali suštinske, efektivne planove", smatra Džordž Bendžamin, izvršni direktor Američke asocijacije za javno zdravlje.
On ističe da u narednih 10 sedmica, Bajdenova administracija može da "sastavi timove, podijeli uloge i bude spremna da radi".