Međutim, njiihov stav o Putinu se brzo promijenio.
Kada su ga pitali šta misli o Putinu, poslije prvog susreta, Džordž Buš je rekao: "Pogledao sam ga u oči. Mislim da je bio veoma direktan i da mu se može vjerovati - mogao sam da procijenim kakva mu je duša." Osam godina kasnije, Obama je otvoreno pokušavao da resetuje odnose da bi na kraju izgubio nadu u to, poslije ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.
Bivše diplomate i analitičari ocjenjuju da je malo vjerovatno da će Džo Bajden, koji je bio potpredsjednik SAD za vrijeme Obaminog mandata, slijediti primjer svojih prethodnika. Sam Bajden je to nagovijestio tokom predizborne kampanje, kada je na prošlomjesečnom skupu u organizaciji kablovske mreže CNN poručio: "Zaista vjerujem da je Rusija protivnik".
Kinu je na primjer nazvao "ozbiljnim konkurentom".
Tokom kampanje, Bajden je pokušao istakne razlike između njega i predsjednika Donalda Trampa kada je riječ o Rusiji, optužujući republikanskog rivala da je preblag prema Putinu.
Tramp i njegovi saradnici odbacili su optužbe, a predsjednik je u avgustu rekao da je "Donald Tramp posljednja osoba koju Rusija želi da vidi u Bijeloj kući zato što niko nije bio oštriji prema Rusiji od njega".
Bajden je ranije ovog mjeseca kritikovao Trampa zato što se nije oglašavao povodom trovanja ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, za koje je direktno optužio vladu u Moskvi.
“Kremlj je još jednom upotrijebio svoje omiljeno oružje - nervni agens iz grupe novičok - da bi ušutkao političkog protivnika. To je znak da je ruski režim toliko paranoičan da nije spreman da toleriše bilo kakvu kritiku ili suprotno mišljenje", naglasio je Bajden.
Međutim, kandidati mogu da kažu jedno tokom kampanje, a urade nešto drugo dok su na položaju predsjednika. Ponekad nemaju drugi izbor zbog okolnosti ili razvoja događaja. Da li će predsjednik Džo Bajden imati oštar stav prema Rusiji kao što je nagovještavao?
'Nema resetovanja'
“Mislim da Bajden neće ulagati velike napore da pridobije Putina. Moskva nastavlja sa kampanjom dezinformisanja protiv njega, zbog čega ne mislim da će da mu pruži ruku i kaže "hajde da se pomirimo", smatra saradnik Instituta Mekejn u Vašingtonu Djevid Krejmer, koji je bio pomoćnik državnog sekretara za vrijeme Džordža Buša mlađeg.
“Nema resetovanja. Mislim da neće pokušavati nešto slično 2009. godini", ističe Krejmer, ukazujući na neuspjelu Obaminu politiku resetovanja odnosa sa Rusijom. Krejmer smatra da će se Bajden uglavnom usredsrediti na unutrašnja pitanja, kao što su pandemija koronavirusa i njene ekonomske posljedice.
"Rusija ne bi trebalo da bude visoko na listi prioriteta u spoljnoj politici", rekao je Krejmer za Glas Amerike ali i dodao: "Ne možete da je ignorišete. Faktor je u nizu problema s kojima se suočavamo. Ograničeno vrijeme koje ima kada je riječ o spoljnoj politici, moraće da posveti saradnji sa zemljama koje su spremne da rješavaju probleme".
Krejmer misli na jačanje američkog transatlantskog saveza.
Bajden i Putin su se sastajali ranije - bez mnogo srdačnosti. U intervjuu za časopis New Yorker 2011. godine, Bajden je naveo da je na jednom sastanku rekao ruskom lideru: "Gledam te u oči i mislim da nemaš dušu".
"Pogledao me je, nasmijao se i rekao: razumijemo se", ispričao je Bajden.
Osim nedostatka ličnog odnosa, analitičari kažu da bilo koje napore da se resetuju odnosi komplikuju ekonomske sankcije koje su Rusiji uvele i Obamina i Trampova administracija. Zbog sankcija, Bajden nema mnogo prostora za manevar, a malo je vjerovatno da će biti ukinute dok god zapadne sile vjeruju da je Rusija odgovorna za cyber napade protiv njih.
'Siva zona'
Bivše zapadne diplomate kažu da je vjerovatno da će Vašington i Moskva i dalje biti protivnici dok god Kremlj pokušava da podrije zapadne demokratske institucije.
Bivši glavni bezbjednosni savetnik britanskog premijera Borisa Džonsona, Mark Sedvil, objavio je prošle nedjelje da je Britanija izvela niz cyber napada na ruske lidere i njihove interese da bi ih natjerala "da plate veću cijenu od one koju su možda očekivali" zbog cyber ofanzive protiv Zapada.
Druge savezničke sile, među kojima su i SAD, takođe povlače iste poteze, kažu zapadni obavještajni zvaničnici. To prerasta u cyber konflikt sa Kremljom u takozvanoj "sivoj zoni", jazu između uobičajenih državnih odnosa i oružanog konflikta.
Sjedinjene Države i druge zapadne sile sukobljavaju se sa Rusijom u pogledu niza pitanja - od ankesije Krima da proruske pobune u istočnoj Ukrajini, od ruske podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu do pokušaja ubistva bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Engleskoj 2018. godine.
Heder Vilijams iz britanske organizacije "Chatham House" očekuje da se Bajdenova administracija usredsredi na dvije ključne oblasti: obnavljanje kontrole naoružanja i jačanje NATO-a da bi se suzbile ruske akcije.
“Na jednoj strani, SAD moraju da povrate kredibilitet kod saveznika. Istovremeno, moraju da se zalažu za kontrolu naoružanja i druge prilike za smanjenje rizika", kaže Vilijams.
Posljednjih dana predizborne kampanje u SAD, Kremlj je iznosio svoja očekivanja o tome ko bi mogao da pobijedi.
Republikanci, kao i predsjednik Tramp, optuživali su Bajdenovog sina Hantera za korupciju zbog toga što je bio u odboru energetske kompanije u Ukrajini i zbog poslovnih veza sa Kinom.
Međuim, Putin je izbjegao priliku da zaoštri optužbe protiv Hantera Bajdena, kada je rekao da je Bajdenov sin "imao ili možda i dalje ima poslove u Ukrajini, ali da to nema veze sa nama već sa Amerikancima i Ukrajincima".
"Ne vidim da u tome ima bilo čega što je krivično djelo", rekao je Putin, koji takđe pokušava da naglasi moguće oblasti od zajedničkog interesa - naročito u pogledu kontrole nuklearnog naoružanja.
Kontrola nuklearnog naoružanja
Putin se ovog mjeseca založio za očuvanje posljednjeg sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja između Rusije i SAD. Predložio je da se produži novi START koji ističe u februaru.
"Bilo bi izuzetno tužno ako taj sporazum više ne bude postojao", rekao je Putin.
Sporazum su 2010. godine potpisali Barak Obama i tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Njime se ograničava broj nuklearnih bojevih glava na 1.550, a upotreba raketa i bombardera na 700.
Bajden se tokom duge karijere u Senatu zalagao za kontrolu nuklearnog naoružanja i obećao je da će produžiti START i da će vjerovatno prihvatiti rusku ponudu da se sporazum produži na pet godina.