Američko osoblje boravi u Armeniji na vježbi pod nazivom Eagle Partner, tokom koje će trenirati sa 175 pripadnika 12. armenske mirovne brigade.
Cilj je priprema armenske vojske za procjenu sposobnosti je da se usklade sa NATO standardima ukoliko budu raspoređeni kao pripadnici mirovnih snage. Ta procjena bi trebalo da uslijedi kasnije ove godine.
Desetodnevna vježba će se održati na poligonima u blizini armenske prijestonice Jerevana. Američke snage uključuju i pripadnike 101. vazdušno-desantne divizije i Nacionalne garde Kanzasa.
Napet trenutak
Američki vojnici stigli su u Armeniju u trenutku kada su u regionu pojačane napetosti.
Armenija i njen istočni susjed Azerbejdžan su u prethodnih nekoliko decenija vodili dva rata, oko sporne teritorije Nagorno-Karabah, naseljene većinskim armenskim stanovništvom, a koja se nalazi unutar sadašnjih međunarodno priznatih granica Azerbejdžana.
Posljednji sukob dogodio se 2020, a okončan je mirom uz posredstvo Rusije, koja je tada zahtijevala da Armenija vrati zauzetu zemlju Azerbejdžanu. Uprkos takvoj odluci, veliki dio Nagorno-Karabaha ostao je pod kontrolom proarmenske separatističke Vlade.
Prekid vatre uključivao je postavljanje 2000 ruskih vojnika u području poznatom kao koridor Lačin, koji povezuje Armeniju sa Nagorno-Karabahom. Prisustvo ruskih trupa na koridoru trebalo je da omogući ljudima u Nagorno-Karabahu pristup Armeniji, kao i da zadrži otvorenu liniju snabdijevanja.
Međutim, prošlog decembra je azerbejdžanska Vlada zatvorila puteve, prekinuvši lanac snabdijevanja i stvorivši ono što Armenija opisuje kao humanitarnu krizu u regionu. Mnogim konvojima pomoći praktično je zabranjen ulazak u region, a ruske snage nisu intervenisale, što je razbjesnilo armensku vladu.
Azerbejdžan je negirao da namjerno prekida snabdijevanje Nagorno-Karabaha, tvrdeći da karavani pomoći prevoze krijumčarenu robu i da su zamišljeni "kao provokacija".
Slabljenje veza sa Rusijom
Prošle nedelje, sa najavom dolaska američkih trupa, armenski premijer Nikol Pašinjan je u intervjuu za jedan italijanski list kritikovao Rusiju, rekavši da Moskva nije uspjela da osigura bezbjednost Armenije. On je optužio rusku Vladu da se udaljila od odgovornosti u regionu Južnog Kavkaza.
"Bezbjednosna arhitektura Armenije bila je 99,99 odsto povezana sa Rusijom, uključujući i nabavku oružja i municije", naveo je Pašinjan za list La Republika. "Ali danas vidimo da samoj Rusiji treba oružje i municija. I u ovoj situaciji je razumljivo da čak i ako to želi, Ruska Federacija ne može da zadovolji bezbjednosne potrebe Armenije".
Pašinjan je dodao: "Ovaj primjer treba da nam pokaže da je zavisnost od samo jednog partnera u bezbjednosnim pitanjima strateška greška".
Odgovor Moskve
Nakon Pašinjanovih komentara, njegova Vlada je takođe preduzela korake ka ratifikaciji sporazuma o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, tijela koje je optužilo ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine zbog akcija preduzetih tokom invazije njegove zemlje na Ukrajinu.
MKS je osnovan 2022. godine, nakon što ga je ratifikovalo 60 zemalja. Od tada, desetine drugih zemalja su takođe ratifikovale ili pristupile sporazumu. Ako bi se Armenija pridružila, to bi bila 124. zemlja koja se pridružila.
Pored toga, premijerova supruga je posjetila ukrajinsku prijestonicu Kijev u okviru misije pomoći.
Ruska vlada pozvala je ambasadora Armenije u Kremlj, kako bi "oštro protestovala" zbog komentara premijera i akcija njegove Vlade.
U saopštenju od petka, rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da je "armensko rukovodstvo preduzelo niz neprijateljskih koraka posljednjih dana, uključujući pokretanje procesa ratifikacije Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda, putovanje premijerove supruge Ane Hakobjan u Kijev radi isporuke humanitarne pomoći nacističkom režimu i održavanja vojnih vježbi na armenskoj teritoriji uz učešće Sjedinjenih Država".
U komentarima u nedelju, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je dodao da izgleda "čudno" da Armenija ugošćuje američke trupe kada je u posljednje dve godine odbila da učestvuje u vježbama sa još pet članica Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti.
"Ne vjerujem da će to biti dobro za bilo koga, uključujući i samu Armeniju", rekao je Lavrov tokom brifinga u nedelju. "Gdje god Amerikanci dođu, to uvijek znači nevolje", dodao je Lavrov.
U ponedeljak je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da Kremlj u procesu pokušaja da "uvidi smisao" u akcijama Armenije.
"U kontekstu nespremnosti Armenije da održi vježbe sa ODKB i njenog najnovijeg plana da bude domaćin zajedničke vježbe sa SAD, za nas su to možda odluke koje će zahtijevati našu detaljnu analizu kako bismo razumjeli zašto je Armenija odlučila da uradi ovo i koji su njeni ciljevi", rekao je Peskov.
Zabrinutost zbog sukoba
Pašinjanova Vlada je takođe upozorila da se azerbejdžanske trupe gomilaju na granicama Armenije - što Azerbejdžan poriče - i da traži međunarodnu pomoć u nastojanju da se ponovo otvori dijalog između dvije zemlje.
Proteklih dana, Pašinjan se obratio liderima više zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Francusku i Njemačku, tražeći pomoć u sklapanju sporazuma sa Azerbejdžanom.
Pašinjan je u ponedeljak razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom, bliskim saveznikom Azerbejdžana. U medijskim izvještajima se navodi da su njih dvojica razgovarali o načinima za smanjenje tenzija u regionu. Dan ranije, Erdoan je osudio izbore koje je održala separatistička vlada u Nagorno-Karabahu.
Rutinska obuka
Američka vojska je operaciju "Eagle Partner" okarakterisala kao normalnu vježbu - vježbu koja je proširila dugogodišnji odnos armenske vojske sa Nacionalnom gardom Kanzasa.
"'Eagle partner' je vitalna prilika za naše vojnike iz naše dvije zemlje da izgrade nove odnose na taktičkom nivou i da povećaju interoperabilnost za mirovne operacije", rekao je u saopštenju pukovnik Martin O’Donel, portparol američke vojske za Evropu i Afriku. "Takođe se nadovezuje na 20-godišnji odnos koji je Nacionalna garda Kanzasa gajila sa Armenijom".