Poslije kratkog oklijevanja da se planeri invazije na Ukrajinu javno nazovu ratnim zločincima, SAD i evropski saveznici počeli su da daju eksplicitne izjave o svom viđenju događaja prije nego što se navršilo mjesec dana od početka rata.
"Vidjeli smo brojne kredibilne izvještaje o napadima u kojima se uopšte nije vodilo računa da li će biti pogođeni civili, i napadima gdje su namjerno gađani civili, kao i o drugim zločinima", rekao je prošle nedelje američki državni sekretar Antony Blinken.
ARHIVA - Državni sekretar Entoni Blinken na konferenciji za novinare 17. marta 2022.
"Ruske snage uništavaju stambene zgrade, škole, bolnice, ključnu infrastrukturu, civilna vozila, tržne centre i kola hitne pomoći, pri čemu su hiljade nedužnih civila poginule ili su ranjene."
Istraga takvih navoda obično se obavlja kada pucnjava utihne, tako da istražitelji mogu da obiđu ratom razorena područja, sakupe dokaze, formiraju dokumentaciju, razgovaraju sa žrtvama, i potvrde da su zločini počinjeni.
Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Kan u predsedničkoj palati u Karakasu, 31. marta 2022.
Ali u slučaju Ukrajine, čak i obično oprezni Međunarodni krivični sud je stupio u akciju tokom prve nedelje. "Odlučio sam da otvorim istragu", objavio je tužilac MKS-a Karim Kan 28. februara.
Kanovu istragu mogućih ruskih ratnih zločina mora da odobri Pretpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda, a čini se da na tom putu postoje brojne pravne i političke prepreke.
Posljednje sredstvo
U julu 1998. godine, više od 100 zemalja potpisalo je takozvani Rimski statut, kojim je stvorena međunarodna pravna institucija za istragu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti na međunarodnom nivou. Takođe je predviđeno da se sudi pojedincima odgovornim za takve zločine.
Od početka rada u julu 2002, MKS je obradio 30 slučajeva, što je dovelo do 10 osuđujućih presuda, 35 naloga za hapšenje i četiri oslobađajuće presude. U okviru osuđujućih presuda, 17 pojedinaca se drži u zatvorskim centrima MKS-a u Holandiji.
Samo članice MKS, a ima ih 123, mogu da iznesu neki slučaj pred sud radi otvaranja istrage i procesuiranja zločina.
ARHIVA - Zgrada Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.
Ukrajina nije članica suda, niti su to SAD, Rusija i Kina.
Međutim, Ukrajina je prihvatila jurisdikciju MKS da istraži navode o ratnim zločinima na njenoj teritoriji.
"MKS je posljednje sredstvo", izjavio je Džamil Dakvar, direktor programa za ljudska prava u Američkoj uniji za građanske slobode (ACLU). Rekao je za Glas Amerike da sud reaguje nakon što se zaključi da zemlja u kojoj su se zločini odigrali nije spremna ili nema kapacitet da istraži ratne zločine i goni počinioce.
Američki zakoni čak ograničavaju načine na koji SAD mogu da podrže istrage MKS-a, podsjeća Aleks Vajting, profesor Pravnog fakulteta na univerzitetu Harvard.
"SAD su zapravo zauzele stav da postoje različiti načini da navodni ruski počinioci zločina odgovaraju, pozivajući se na ukrajinske zakone i mogućnost da se sudski procesi vode u skladu sa tim zakonom, zatim da slučajeve vode tužioci trećih država, i, na kraju, MKS", kaže Vajting za Glas Amerike.
Američki predsjednik Joe Biden je ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao "ratnim zločincem" koji "ne smije ostati na vlasti".
Dvostruki standardi
U ovom trenutku, MKS ima 17 otvorenih istraga, pretežno u Africi i Aziji. Američka vlada se otvoreno protivi dvjema istragama suda - u Afganistanu i Palestinskim teritorijama.
U Afganistanu, koji je država članica MKS, SAD su vodile svoj najduži rat u inostranstvu, skoro 20 godina. MKS ima dugi spisak zločina koje su navodno počinile zaraćene strane, uključujući američku vojsku i pobunjene talibane, nad afganistanskim civilima, počevši od 2003. godine.
ARHIVA - Fatu Bensuda, glavna tužiteljka Međunarodnog krivičnog suda, govori u Ministarstvu pravosuđa u Kartumu, u Sudanu, 2. juna 2021.
Američka vlada je za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa čak uvela sankcija tužiteljki MKS Fatu Bensudi.
Više američkih administracija se protivilo istrazi navodnih zločina koje su izraelski vojnici počinili nad Palestincima.
"Mislim da se SAD i dalje vide kao licemejrne u načinu na koji pristupaju Međunarodnom krivičnom sudu, jer kažu da sve dok se MKS ne bavi odgovornošću za naše sopstvene postupke, nemamo problem sa njegovim radom", ističe Dakvar iz ACLU.
On smatra da ta politika podriva rad suda. "Ili ste na strani međunarodne pravde, ili ste na suprotnoj strani", dodaje.
Bidenova administracija je ukinula sankcije tužiteljki MKS koji je dobila zadatak da istraži zločine u Afganistanu, ali američka vlada kaže da se i dalje "snažno ne slaže sa postupcima MKS u odnosu na afganistansku i palestinsku situaciju."
Dakvar kaže da su SAD "zaista na rakrsnici zato što moraju da odluče na kojoj strani istorije i međunarodne pravde žele da budu."
Adut u pregovorima?
Lea Brilmajer, profesorka prava na Univerzitetu Yale, kaže za Glas Amerike da nema načina da se Rusija navede da sarađuje sa sudom. "To su puke želje političara koji kažu da Rusija treba da se pozove na odgovornost zbog ratnih zločina u Ukrajini", kaže.
U principu, dodaje, samo poraženim liderima se sudi, kao što je bio slučaj sa nacističkim generalima i političarima kojima je suđeno u Nirnbergu poslije Drugog svetskog rata. Ali malo je vjerovatno da će Rusija doživjeti sudbinu Hitlerove Njemačke.
Dok su vodili rat u Ukrajini, ruski zvaničnici su vodili i pregovore sa predstavnicima Ukrajine i drugih zemalja.
Neki eksperti vide optužbe za ratne zločine protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina kao političku retoriku i mogući adut u budućim mirovnim pregovorima, više nego kao realističan pokušaj da se ruski zvaničnici i generali dovedu pred neku pravnu instituciju.
Oni primjećuju da u kratkoj istoriji Međunarodnog krivičnog suda, nijedna svjetska sila do sada nije istraživana ili joj je suđeno za ratove koje je vodila ili podržavala u drugim zemljama.