Iako nisu direktno kritične prema Rusiji, njihove intervencije drugog dana samita bile su usklađenije i snažnije od onih koje su afričke zemlje izrazile do sada.
Služile su kao podsjetnici na dubinu afričke zabrinutosti zbog posljedica rata, posebno zbog rasta cijena hrane.
"Ovaj rat se mora završiti. I može se završiti samo na osnovu pravde i razuma", rekao je predsjednik Komisije Afričke unije Moussa Faki Mahamat Putinu i afričkim liderima u Sankt Peterburgu.
"Prekidi u snabdijevanju energijom i žitom moraju se odmah okončati. Sporazum o žitu mora se produžiti za dobrobit svih naroda svijeta, posebno Afrikanaca."
Reuters je u lipnju izvijestio da afrički plan predviđa niz mogućih koraka za smirivanje sukoba, uključujući povlačenje ruskih trupa, uklanjanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja iz Bjelorusije, suspenziju naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina i ublažavanje sankcija.
Putin ga je hladno primio kada su mu ga afrički lideri predstavili prošlog mjeseca. U javnim izjavama u petak, ponovio je na sličan način svoj argument da su Ukrajina i Zapad, a ne Rusija, odgovorni za sukob.
Predsjednik Republike Kongo Denis Sassou Nguesso rekao je da inicijativa "zaslužuje najveću pažnju", pozivajući "hitno" na mir.
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa rekao je Putinu: "Osjećamo da imamo pravo da pozivamo na mir - tekući sukob također negativno utiče na nas."
Struja poziva podstakla je Putina da više puta brani stav Rusije i konačno da osmominutnu izjavu, koju je Kremlj kasnije objavio u videu, na početku večernjih razgovora sa afričkim liderima koji stoje iza mirovnog plana.
Ponovo je optužio Zapad da je podržao "puč" u Kijevu 2014. - kada je val uličnih protesta primorao ukrajinskog proruskog predsjednika da pobjegne - i da pokušava uvući Ukrajinu u vojnu alijansu NATO-a predvođenu SAD-om i potkopati rusku državnost.
Rekao je da je Kijev taj koji odbija da pregovara prema uredbi donesenoj ubrzo nakon što je prošlog septembra tvrdio da je anektirao četiri ukrajinska regiona koje Rusija djelimično kontroliše, dodajući: "Lopta je u potpunosti u njihovom polju."
'NOVE STVARNOSTI'
Rusija je dugo govorila da je otvorena za razgovore, ali da oni moraju uzeti u obzir "nove realnosti" na terenu.
Predsjedavajući AU Azali Assoumani rekao je da je Putin pokazao svoju spremnost za razgovor i da "sada moramo uvjeriti drugu stranu".
Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju o prekidu vatre sada kojim bi Rusija ostavila kontrolu nad skoro petinom njegove zemlje i dala vremena njenim snagama da se pregrupiraju nakon 17 teških mjeseci rata.
Na samitu, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi pozvao je Rusiju da oživi sporazum o crnomorskom žitu koji je, dok Moskva nije odbila da ga obnovi prošle sedmice, Ukrajini dao "siguran koridor" za izvoz žita iz svojih morskih luka uprkos sukobu.
Egipat je veliki kupac žitarica preko Crnog mora, a Sisi je na samitu rekao da je "od suštinskog značaja za postizanje sporazuma" o ponovnom oživljavanju sporazuma.
Putin je odgovorio tvrdeći, kao što je to činio i u prošlosti, da su rastuće svjetske cijene hrane bile posljedica grešaka zapadne politike dugo prije rata u Ukrajini.
On je više puta rekao da je Rusija odustala od sporazuma jer sporazum ne daje žito najsiromašnijim zemljama i da Zapad nije držao svoju stranu dogovora.
Povlačenje Rusije i njeno bombardovanje ukrajinskih luka i skladišta žitarica izazvali su optužbe Ukrajine i Zapada da koristi hranu kao ratno oružje i podiglo globalnu cijenu pšenice za oko 9%.
Ukrajinsko udruženje za žito procijenilo je u maju da je 4 miliona metričkih tona ukrajinskog žita ukradeno otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru prošle godine.
Putin je u četvrtak obećao da će isporučiti do 300.000 tona besplatnog ruskog žita - što je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao "šačicom donacija" - među šest zemalja koje prisustvuju samitu.
Assoumani je rekao da to možda neće biti dovoljno, a ono što je potrebno je prekid vatre.
Putin je želio da samit pojača veze Rusije sa Afrikom i pridobije njenu podršku u suprotstavljanju onome što on opisuje kao hegemoniju SAD i zapadni neokolonijalizam.
Mnogi od lidera pohvalili su podršku Moskve njihovim zemljama u njihovim oslobodilačkim borbama u 20. vijeku, a u konačnoj deklaraciji je obećano da će im Rusija pomoći da traže kompenzaciju za štetu koju je nanijela kolonijalna vladavina.
Lideri Malija i Centralnoafričke Republike, čije su se vlade u velikoj mjeri oslanjale na usluge ruske plaćeničke grupe Wagner, izrazili su zahvalnost Putinu.
Predsjednik Faustin Archange Touadera rekao je da su odnosi CAR-a sa Rusijom pomogli da se spasi njena demokratija i spriječi građanski rat, zahvalivši Rusiji "što nam je pomogla da se suprotstavimo stranoj hegemoniji".