U BiH djeluju mnoga romska udruženja i nevladine organizacije. No, iako ne postoje precizni podaci o broju Roma u državi, neka od ovih udruženja tvrde da se taj broj kreće između 70 i stotinu hiljada Roma koji žive u BiH.
Ekstremno siromaštvo, nezaposlenost, neriješena stambena pitanja te preuranjene trudnoće kod djevojaka, samo su neki od problema sa kojima se svakodnevno susreće ova populacija.
Romsko naselje Varda (Općina Kakanj)
Iako su u posljednjih desetak godina u BiH izdvojena milionska sredstva za njihovo stambeno zbrinjavanje (oko 22 miliona KM), te izgrađeno ili osposobljeno oko 780 stambenih jedinica, čime je zbrinuto oko hiljadu romskih porodica, ovo pitanje, čini se, nije ni izbliza riješeno.
Otprilike isti broj romskih porodica u federaciji ušao je u sistem zdravstvene zaštite, međutim veliki problem i dalje postoji kada je u pitanju njihovo zapošljavanje.
Ono čime nismo zadovoljni u BiH, a za što su izdvojena značajna financijska sredstva, jeste zapošljavanje Roma, kaže Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Semiha Borovac: Nedovoljno Roma je zaposleno
„Slab je odaziv i jako malo Roma smo zaposlili, negdje oko 800, a njih je oko 2600 na zavodima za zapošljavanje. U toku je mapiranje Roma zajedno sa UN-ovim organizacijama, što će pomoći da ubuduće pravilno trasiramo stvarne potrebe Roma u BiH i omogućimo njihovu inkluziju na adekvatan način“, kaže Borobac.
Većina Roma u BiH ne posjeduje osnovne dokumente poput ličnih karata i rodnih listova što predstavlja veliki problem u procesu prijave mjesta boravka, zahtijevanja medicnske njege ili upisa djece u školu.
Rome ne treba posmatrati kao zasebnu populaciju ili manjinu jer oni su sastavni dio društva, kaže Lars-Gunnar Wigemark, Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.
Lars-Gunnar Wigemark: Rome ne treba posmatrati kao zasebnu populaciju
„Još uvijek je nezadovoljavajući broj romske djece koji su u predškolskom obrazovanju, odnosno velika je stopa onih koji ranije napuštaju školovanje. Mislim da je to važno jer možemo i sami vidjeti to na primjeru onih Roma koji kvalitetno obrazovani i samim time uspješnije integrisani u društvo u BiH. Stopa nezalopslenosti Roma je mnogo veća od stope nezaposlenosti kod opće populacije u BiH, koja je svakako velika“, napominje Wigemark.
Integracija roma je jedan od temeljnih principa i procesa proširenja, a politike koje se tiču Roma upravo su jedno od tih prioritetnih pitanja, kaže Marta Garcia Fidalgo, savjetnica za romska pitanja pri Generalnoj direkciji Evropske komisijeza susjedstvo i pregovoreo proširenju (DG NEAR).
Marta Garcia Fidalgo: Omogućiti pravo na obrazovanje i pristup zdravstvenim uslugama
„Naš interes nije da se o ovoj temi razgovara samo iza zatvorenih vrata, već želimo biti direktno prisutni na samom terenu. Stambeno zbrinjavanje Roma nije jedina oblast na kojoj treba raditi. Potrebno je također raditi i u oblasti obrazovanja, osigurati da sva romska djeca pohađaju barem obavezno obrazovanje, omogućiti im da imaju pristup zdravstvenim uslugama i omogućiti im da rade te na taj način daju svoj doprinost privredi BiH, dodaje Fidalgo.
Predsjedavajući Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, Mujo Fafulić, nada se da će u narednom periodu romska zajednica imati priliku i biti više uključena u rješavanje promblema romske zajednice u BiH.
Mujo Fafulić: Ulagati u romsku zajednicu kako bi se integrisala u društvo
„Problemi Roma u romskoj zajednici BiH nisu rješeni. Naprotiv, možda su ova sredstva koja su izdvojena od strane međunarodnih nevladinih organizacija, EU delegacije i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u prethodnom periodu bila značajna, ali su sada problemi vidljiviji i u momentu pomislimo da su čak i veći nego što su bili u prethodnom periodu. Iz tog razloga napominjem da je bitno značajnije ulagati u romsku zajednicu kako bi se integrisala u savremeno društvo i imala istu startnu poziciju kao i svi građani u BiH“, poručuje Fafulić.