SAD bi istovremeno upozorile Moskvu da bi svako odbijanje da se pregovara povećalo američku podršku Ukrajini, rekao je Keith Kellogg, jedan od Trumpovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Prema planu koji su napravili Kellogg i Fred Fleitz, nekadašnji šefovi kabineta u Trumpovom Savjetu za nacionalnu bezbjednost, tokom mirovnih pregovora biće i prekid vatre duž linije fronta.
Oni su predstavili strategiju Trumpu i bivši predsjednik je na to odgovorio pozitivno, rekao je Fleitz. "Ne kažem da se saglasio sa svakom rječju, ali smo zadovoljni kako je reagovao."
Ipak, Trumpov portparol Steven Cheung kaže da se samo izjave Trumpa ili njegove kampanje mogu smatrati zvaničnim stavom.
Strategija koju su iznijeli Kellogg i Fleitz je najdetaljniji plan do sada. Trump je ranije rekao da bi brzo okončao rat u Ukrajini ako bude pobijedio Joea Bidena 5. novembra, ali nije rekao kako.
Takav prijedlog bi značio veliki zaokret u američkoj poziciji prema ratu i vjerovatno bi mu se usprotivli evropski saveznici i članovi Republikanske partije.
Kremlj je rekao da bi svaki mirovni plan, koji bi predložila potencijalna buduća Trumpova administracija, trebalo da uvaži stanje na terenu, ali da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za pregovore.
"Vrijednost svakog plana je u nijansama i uvažavanju pravog stanja na terenu", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Predsjednik Putin je nekoliko puta ponovio da je Rusija otvorena za pregovore ako se uzme u obzir stanje na terenu."
Ukrajina nije komentarisala navode o planu za kraj rata.
Članstvo u NATO-u na čekanju
Ključni dijelovi plana iznijeti su u dokumentu Instituta za politiku Amerika na prvom mjestu, čiji su Kellogg i Fleitz članovi.
Kellogg kaže da je ključno Rusiju i Ukrajinu brzo privoljeti pregovorima ako Trump dobije izbore.
"Da kažemo Ukrajincima: morate sjesti da pregovarate, a ako nećete, onda će presušiti podrška iz SAD. I da kažete Putinu da isto mora da dođe da pregovara, i ako to neće, da će Amerika nastaviti da još jače podržava Ukrajinu dok ne dobije sve što treba da potpuno uništi Rusiju na terenu".
Moskva bi, prema tom planu, također bila privoljena da pregovara obećanjem da će Ukrajina na duži rok odložiti pokušaj da bude članica NATO-a.
Rusija je napala Ukrajinu februara 2022. Linije fronta skoro da se nisu pomjerile od kraja 2022, a poginule su desetine hiljada ljudi sa obje strane.
Fleitz je rekao da Ukrajina ne mora formalno da preda teritoriju Rusiji, ali da misli da je malo vjerovatno da će uspjeti da povrati kontrolu nad svojim teritorijama u neko dogledno vrijeme.
Dugoročni mir bi zahtijevao dodatne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, smatraju Kellogg i Fleitz, a ključni element bi bio "naoružavanje Ukrajine do zuba".
"Predsjednik Trump je više puta rekao da je njegov prioritet da brzo ispregovara kraj rata. Taj rat se nikada ne bi ni desio da je Trump predsjednik", kazao je njegov portparol.
Bidenova kampanja tvrdi da Trump ne želi da se suprotstavi Putinu.
"Trump u svakoj prilici hvali Putina i jasno je rekao da mu se neće usprotiviti, niti da će braniti demokratiju", kažu iz Bidenove kampanje.
Pitanje kontrole situacije
Neki republikanci su rezervisani prema ideji da se Ukrajini da više sredstava. SAD su potrošile više od 70 milijardi dolara na Ukrajinu od početka invazije.
"Ono što Trumpove pristalice žele je da se smanji pomoć, pa i da se skroz zavrne slavina", kaže Charles Kupchan iz Savjeta za međunarodne odnose.
Putin je nedavno izjavio da će se rat završiti ako Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i preda Moskvi četiri istočne i južne oblasti.
Tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN, francuski i britanski ambasador ponovili su stav da se mir može postići jedino povlačenjem Rusije sa ukrajinske teritorije, što hoće i Kijev.
Neki analitičari su rekli da su zabrinuti da plan Kellogga i Fleitza daje Moskvi kontrolu nad sitacijom.
"Kellogg govori o tome da Ukrajina odustane od svih teritorija koje Rusija sada okupira", kaže Daniel Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara koji se bavio Rusijom.
Trump je prošle nedjelje u jednom intervjuu isključio opciju da američki vojnici idu u Ukrajinu, i bio je skeptičan prema članstvu Ukrajine u NATO-u. Nagovijestio je i da će brzo ukinuti pomoć Kijevu ako bude izabran.
Biden konstantno traži više pomoći Ukarjini, i njegova administracija podržava pokušaj da ta zemlja uđe u NATO. Biden i ukrajinski predsjednik nedavno su potpisali desetogodišnji bilateralni bezbjednosni ugovor.