Ova međunarodna organizacija fokusirana na medijske slobode nazvala je aktuelni trenutak na globalnoj medijskoj sceni - "novom erom polarizacije". Polarizacija je, kako se navodi, "dvostruka" i podstiče, kako podjele unutar zemalja, tako i podjelu između zemalja na međunarodnom nivou.
Indeks slobode medija u svijetu za 2022. godinu svrstava 180 država i teritorija u jednu od pet grupa. Stanje u njima tako se ocjenjuje kao - dobro, zadovoljavajuće, problematično, teško ili veoma ozbiljno.
U posljednju, kritičnu grupu spada 28 zemalja - uključujući Rusiju i Kinu - što je do sada najveći broj. Mjesta s najzabrinjavajućom situacijom su Iran, Eritreja i Sjeverna Koreja, dok su najbolje su ocijenjene tri nordijske zemlje: Norveška, Danska i Švedska.
Prividan napredak na Zapadnom Balkanu
Za to vrijeme, stanje na Zapadnom Balkanu nije se drastično izmijenilo.
Napredak koji su sve zemlje u regionu ostvarile na svjetskoj rang-listi prividan je, imajući u vidu da se radi o posljedici globalnog pada medijskih sloboda, a ne o suštinskom napretku. Naime, ocjene koje su Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija zaradile 2022. lošije su ili približne prošlogodišnjim.
Čitav region i dalje spada u grupu problematičnih.
POGLEDAJTE JOŠ: Kontić: Veliki udar za medijsku scenu bilo bi gašenje BHRT-aSjeverna Makedonija najbolje je rangirana država Zapadnog Balkana na 57. mjestu, s gotovo nepromijenjenom ocjenom (68,44 u odnosu na 68,33 iz 2021). Prate je Kosovo na 61. mjestu, Crna Gora na 63, te Bosna i Hercegovina na 67. mjestu. Ocjena Crne Gore tek se neznatno popravila (66,54 u odnosu na 65,67 iz 2021), međutim, to joj je bilo dovoljno za skok od čak 41 pozicije, budući da se u prošlogodišnjem Indeksu našla na 104. mjestu.
Na Zapadnom Balkanu, najlošije je rangirana Srbija, na 79. mjestu. To je za 14 pozicija bolje nego lani, ali uz lošiju prosječnu ocjenu (61,51 u odnosu na 67,97 iz 2021). I pored toga, u izvještaju Reportera bez granica ocjenjuje se da je Srbija "sa svoje strane osvojila bodove u borbi protiv nekažnjivosti".
Kontrola informacija ne prestaje na ruskim granicama
Invazija Rusije (155. na listi) na Ukrajinu (koja je na 106. mjestu) odražava proces u kojem je fizičkom sukobu prethodio propagandni rat, smatraju Reporteri bez granica.
"Novinari ubijeni i povrijeđeni na terenu, nivo cenzure kakav nije viđen od sovjetskog perioda, masovno širenje dezinformacija... U Istočnoj Evropi, osim ljudskih tragedija, rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine stvara razorne posljedice po slobodu štampe", navodi se u izvještaju.
Vaš browser ne podržava HTML5
Identično propagandno djelovanje u ruskoj invaziji na Ukrajinu i ratu u BiH
Dodaje se i da je pet novinara i medijskih radnika poginulo u pucnjavi tokom prvog mjeseca ruske ofanzive, koja je počela 24. februara. "Ruska vojska namjerno je gađala izvore vijesti na teritorijama koje zauzima i pokušavala je da primora lokalnu saradnju s medijima".
Vlada u Moskvi preuzela je, kako se ocjenjuje, potpunu kontrolu nad vijestima i informacijama tako što je uspostavila opsežnu ratnu cenzuru, blokirala medije i progonila novinare koji ne poštuju pravila. Mnoge od njih bili su primorani da napuste zemlju.
Sve je počelo prošle godine, poslije pooštravanja odredbi zakona koji dio medija karakteriše kao "strane agente", kao i nakon sudskih gonjenja onih koji su izvještavali o sudbini sada zatvorenog disidenta Alekseja Navaljnog.
Izvršni direktor Reportera bez granica Christophe Deloire izjavio je da postoji povezanost propagande autoritarnih režima s porastom međunarodnih tenzija, što, po njemu, može dovesti do najgore vrste ratova.
"Margarita Simonjan, glavna urednica RT (bivšeg Russia Today), otkrila je šta zaista misli u emisiji na televiziji Russia One kada je rekla: 'Nijedna velika nacija ne može postojati bez kontrole nad informacijama'. Stvaranje medijskog oružja u autoritarnim zemljama eliminiše pravo njihovih građana na informacije."
Kontrola informacija ne prestaje na ruskim granicama, tvrde Reporteri bez granica.
"Kremlj nameće svoju viziju rata i nekim od svojih susjeda, posebno u Bjelorusiji (153), gdje su nezavisni novinari i dalje proganjani zbog svog rada, od kontroverznih predsjedničkih izbora 9. augusta 2020. i gde je više od 20 medijskih radnika u zatvoru."
U izvještaju se podsjeća da su evropske institucije zabranile medije koji šire rusku propagandu u kontekstu invazije na Ukrajinu.
Evropa uhvaćena 'između dvije krajnosti'
Demokratske države imaju drugu vrstu problema. "Unutar demokratskih društava, podjele rastu, kao rezultat širenja medija javnog mnijenja koji prate model Fox Newsa i širenja dezinformacionih spirala pojačanih načinom na koji funkcionišu društvene mreže", upozoravaju Reporteri bez granica.
Ova organizacija smatra da su, na međunarodnom nivou, "demokratije oslabljene asimetrijom između otvorenih društava i despotskih režima koji kontrolišu svoje medije i online platforme, dok vode propagandne ratove protiv demokratija".
Polarizacija medija, kako se navodi, "hrani i jača unutrašnje društvene podjele" u Sjedinjenim Američkim Državama (42), "uprkos izboru predsjednika Joea Bidena".
S druge strane Atlantskog okeana, Evropska unija je "uhvaćena između dvije krajnosti".
U Evropi su primjetne značajne razlike, dok Norveška ostaje na vrhu svetskog indeksa slobode štampe, "uslovi u oba ekstrema značajno su evoluirali". Dvije bivše komunističke države - Estonija (4) i Litvanija (9) - sada su među prvih deset, dok Holandija (28) više nije. Grčka (108) je zamjenila Bugarsku (91) na posljednjem mjestu u Evropskoj uniji.
Pojavili su se novi slučajevi ubistava novinara u EU: Jorgosa Karaivaza u Grčkoj i Petera R. De Frajsa u Holandiji, ubijenih u mafijaškom stilu u dva evropska grada. Istovremeno, odgovorni za ranija ubistva Dafne Karuane Galicije na Malti (78) i Jana Kucijaka u Slovačkoj (27) još uvijek nisu osuđeni (iako su dvije zemlje postigle određeni napredak).
Posebno se ističe porast društvenih i političkih tenzija kojoe podstiču i novi medije, te društvene mreže u Francuskoj (26), kao i potiskivanje nezavisnih medija "neliberalnim demokratijama" kao što je Poljska (66). U toj zemlji su, kako se navodi, vlasti konsolidovale kontrolu nad javnim emitovanjem i strategiju "ponovne polonizacije" medija u privatnom vlasništvu.
Pojedine vlade EU - poput Slovenije (54) i Mađarske (85) - pojačale su drakonske zakone protiv novinara, upozoravaju Reporteri bez granica.
Peking odsjeca svoje stanovništvo od ostatka svijeta
Na globalnom nivou, Kina (175) ima jedan od najrepresivnijih autokratskih režima. Reporteri bez granica ocjenjuju da Peking "koristi svoj zakonodavni arsenal da ograniči svoje stanovništvo i odsječe ga od ostatka svijeta". To se posebno odnosi na građane Hong Konga (148).
U Turskoj (149) je, kako se navodi, "hiperpredsjedništvo" Recepa Tayyipa Erdogana praćeno uskraćivanjem slobode štampe i miješanjem u pravosudni sistem.
"Iako sudovi pokazuju tendenciju da zatvaraju onda kada Erdogan to zahtjeva, pojedine sudije nedavno su se izjasnile protiv 'ove represije koja ide predaleko'. Novinari su tako oslobođeni optužbi za zloupotrebu kao što su 'vređanje predsjednika', 'pripadnost terorističkoj organizaciji',ili 'propaganda'."
"Konfrontacija između 'blokova' raste", pa tako nedostatak slobode štampe na Bliskom istoku i dalje utiče na sukob između Izraela (86) i Palestine (170), kao i između Indije (150) i Pakistana (157).
Nova metodologija Reportera bez granica definiše slobodu štampe kao "efikasnu mogućnost novinara - kao pojedinaca ili kao grupe - da biraju, proizvode i šire vijesti i informacije u javnom interesu, nezavisno od političkog, ekonomskog, pravnog i društvenog uticaja, te bez prijetnji po njihovu fizičku i psihičku sigurnost."
Kako bi se odrazila kompleksnost slobode štampe, pet novih indikatora koristi se za sastavljanje Indeksa: politički kontekst, pravni okvir, ekonomski kontekst, sociokulturni kontekst i bezbjednost novinara.