„Pozivamo sve relevantne aktere da poduzmu neophodne korake u tom smjeru. Odluka koju je usvojio CIK ne oslobađa odgovorne vlasti od obaveze da riješe trenutne nedostatke u Izbornom zakonu BiH na sistematski način.
U tom kontekstu, ohrabrujemo stranke da intenziviraju rad na iznalaženju kompromisnih rješenja koje ne unazađuju već približavaju zemlju evropskim standardima i demokratskim normama koje osiguravaju jednakost svih u Bosni i Hercegovini.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija su tokom proteklih 18 mjeseci pokušale da potpomognu dijalog između političkih stranaka u okviru napora da se riješe nedostaci u Izbornom zakonu BiH. Radi manjka političke volje za kompromisom, stranke nisu uspjele da postignu dogovor o zakonskom rješenju. U odsustvu zakonskog rješenja, CIK ne samo da ima ovlaštenje, već i odgovornost da sprovede izborne rezultate.
Eksperti Venecijanske komisije su ovo jasno naglasili u razgovorima sa političkim strankama i CIK-om tokom svojih posjeta Sarajevu proteklog ljeta i jeseni. Neslaganja sa odlukom CIK-a mogu se rješavati kroz dostupna pravna sredstva, a proces formiranja vlasti se ne treba držati taocem”, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Centralna izborna komisija je danas odlučila da će se prilikom popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije koristiti popis stanovništva iz 2013. godine. Uz odluku prihvaćen je model „1-1-1”, a što znači da se iz svakog kantona bira najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je izabran u skupštinu kantona.
Odluka Centralne izborne komisije nailazi nezadovoljstvo kod Stranke demokratske akcije, Demokratske fronte, Socijaldemokratke partije i drugih stranaka.
Najavljuju da će uputiti apelacije Ustavnom sudu zbog takve odluke Centralne izborne komisije.
„Stranka demokratske akcije smatra da je Centralna izborna komisija bila dužna bio dužan da poštuje Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojem se popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Današnju odluku CIK-a smatramo političkom, a ne stručnom”, navode iz ove stranke.
U Demokratskoj fronti kažu: „Nažalost, očigledno je da je većina članova CIK-a, danas bila spremna grubo prekršiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te svojom odlukom legalizovati etničko čišćenje izvršeno u ratu od 1992-1995.”
Odlukom nisu zadovoljni ni u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
„Ova je odluka neustavna, pa i nezakonita”, rekla je Borjana Krišto pojašnjavajući kako je Ustavni sud BiH upravo izbrisao odredbe koje utvrđuju način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH.