U prvih šest mjeseci ove godine ta razmjena iznosila je 1,5 milijardi američkih dolara čime je opala u odnosu na isti period prošle godine za skoro 17 posto.
To pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije koje je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na pad trgovine nedavno je upozorio i ruski predsjednik Vladimir Putin pozivajući obje zemlje da uklone prepreke.
Marko Savković iz Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC fond) kaže za RSE da Rusija gubi poziciju koju je imala.
"Njen značaj za Srbiju je sve manji", ocijenio je.
Srbija pokušava da balansira između Evropske unije (EU), čiji je kandidat za pridruživanje i Rusije od koje još uvijek zavisi u snabdijevanju gasom.
Upravo je činjenicu da Rusija igra značajnu ulogu u snabdijevanju Srbije energentima istakao Putin ukazujući na pad obima trgovine.
Rusiji je, kako kaže Savković, i dalje bitno da postoji projekcija da ima jednog saveznika na ovim prostorima.
"To je jedna vrlo kompleksna igra, a istovremeno se mora na neki način Beogradu poslati poruka mi smo i dalje tu, mi i dalje imamo neka očekivanja od vas", dodao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je poruku Beogradu tokom susreta 4. septembra sa potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
"Nažalost, što se tiče trgovinskih i ekonomskih veza, vidimo blagi pad obima trgovine, znam da se vi u Vladi Srbije, bavite tim pitanjima", rekao je Putin tokom sastanka.
U razgovoru sa proruskim članom Vlade Srbije koji se nalazi pod američkim sankcijama i zbog saradnje sa Rusijom, Putin je poručio da je "možda pravo vrijeme" za sastanak Međuvladinog komiteta za saradnju koji se nije sastao dvije godine.
"I da pogledamo kakve se prepreke pojavljuju i da ih uklonimo. Postoje mnogi zanimljivi pravci saradnje u oblasti industrije, transporta i slično", dodao je.
Šta kažu podaci?
Šta u Vladi Srbije rade povodom pada trgovinske razmjene sa Rusijom na upit RSE nije odgovoreno iz kabineta Nenada Popovića, ministra bez portfelja zaduženog za međunarodnu ekonomsku saradnju.
Popović je i kopredsjedavajući Međuvladinog rusko-srpskog komiteta za trgovinu, ekonomsku, naučnu i tehničku saradnju.
I ovaj ministar Vlade Srbije nalazi se pod američkim sankcijama zbog, kako je navedeno, poslova u sektoru elektronike u Rusiji.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije u posljednjih pet godina rekordnu razmjenu dvije zemlje su ostvarile u postpandemijskoj 2022. godini u iznosu od 4,3 milijarde američkih dolara.
To je bila i godina na čijem početku je Rusija pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu.
Nakon toga kreće pad u trgovinskoj razmjeni. Srbija iz Rusije više uvozi, nego što u nju izvozi.
U 2023. Srbija je iz Rusije najviše uvozila prirodni gas, dok su frižideri, zamrzivači, hula-hop čarape i hrana za pse i mačke bili glavni izvozni adut Srbije na rusko tržište.
Energenti glavna stavka trgovine Rusije sa Srbijom
Srbija iz Rusije najviše uvozi prirodni gas, godišnje 2,2 milijarde kubnih metara, što je gotovo tri četvrtine trenutnih potreba od tri milijarde.
Putin je tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade Srbije naveo da Rusija "igra suštinsku ulogu u obezbjeđivanju Srbije energentima" podsjećajući da ugovor o snabdijevanju gasom ističu već u martu 2025.
Tu poruku je nekadašnja ambasadorica Srbije u Rusiji Jelica Kurjak shvatila kao opomenu.
"Ja sam to shvatila kao opomenu, otprilike 'pazite šta radite'. Cela ekonomska saradnja sa vama je u nekakvom padu, pa ćemo da vidimo", kaže Kurjak za RSE.
Ta "opomena" bi, po njenoj ocjeni, trebalo da podstakne političku poruku da bi predsjednik Srbije trebalo da ode na sastanak zemalja BRICS-a i "da se o tome razgovara u toku tog sastanka".
Putin je naime prenio Vulinu da čeka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića krajem oktobra na sastanku lidera BRICS-a u ruskom Kazanju.
Trogodišnji aranžman do 2025. godine o gasu, direktno su dogovorili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ruski predsjednik Vladimir Putin u maju 2022. tri mjeseca nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Srbija je od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. počela da traži alternativu za ruski gas.
Godinu i po dana kasnije pušten je u probni rad gasni interkonektor sa Bugarskom kojim će Srbija dobiti pristup gasu iz Azerbejdžana i terminalu za tečni gas u grčkoj luci Aleksandrupoli.
U međuvremenu se radi na novom pravcu snabdijevanja i novom izvoru gasa preko najavljene izgradnje zajedničkog gasovoda sa Rumunijom, čija bi dionica na teritoriji Srbije trebalo bi da bude završena do 2027.
Marko Savković iz ISAC fonda navodi da se ubrzano radi na energetskom odvajanju kapaciteta od Rusije.
"Postoji realna mogućnost da u narednih nekoliko godina Srbija postane nezavisna od ruskih energenata. Međutim, u ovom momentu to nije realno", kaže on.
Rusija sedmi trgovinski partner Srbije
Rusija je po vrijednosti spoljnotrgovinske razmjene u 2024. sedmi najznačajniji partner Srbije.
Prva je Njemačka, sa kojom je od januara do jula ostvarena razmjena od 6,1 milijarde dolara, iza koje je Kina, sa kojom je Srbija u istom periodu ostvarila trgovinsku razmjenu u iznosu od 4,3 milijarde dolara.
Nekadašnja ambasadorica u Moskvi Jelica Kurjak kaže da je Rusija za Srbiju "uvek bila obećano tržište sa mnogo potpisanih dokumenata i olakšica".
"Međutim, naši kapaciteti nisu bili dovoljni za ono što Rusiji treba. Mislim najpre na poljoprivredne proizvode, a da ne govorim o drugim", navodi Kurjak.
Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije (EAEU) koji podrazumijeva bescarinski uvoz i izvoz robe iz Srbije u Rusiju, Kazahstan, Bjelorusiju, Jermeniju i Kirgiziju stupio je na snagu u julu 2021.
Taj sporazum zamijenio je onaj koji je Srbija o slobodnoj trgovini imala sa Rusijom iz 2000. godine.
Povećanje trgovinskog prometa navedeno je kao zajednički cilj na sastanku kopredsjedavajućih Međuvladinog rusko-srpskog komiteta za trgovinu, ekonomsku, naučnu i tehničku saradnju.
Nenad Popović i Maksim Rešetnjikov su u augustu u Moskvi razgovarali o mogućim perspektivama za saradnju.
U saopštenju Vlade Srbije poslije susreta navedeno je da je u planu razmatranje uslova za proširenje saradnje Beograda i Moskve u oblastima turizma, zdravstva i visokih tehnologija.
Prethodno je u martu tadašnji ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao da je sa Reštnjikovim dogovorio da sjednica Međuvladinog komiteta bude održana na jesen u Moskvi.
"Nažalost, aktivnosti ovog komiteta su opterećene sankcijama prema Ruskoj Federaciji. I u skladu sa tim i naša spojena trgovinska razmena je u prošloj godini za 30 odsto manja nego što je bila 2022. godine", rekao je Dačić.
Evropska unija je od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. uvela Rusiji 14 paketa sankcija.
Posljednji paket usvojen u junu cilja ruske sektore eneregetike, finansija i trgovine.
Srbija između Zapada i Istoka
Prvi odgovor Beograda na poruke ruskog predsjednika mogla bi da bude Vučićeva odluka hoće li otići u Kazanj na BRICS.
Ovu grupaciju zemalja u razvoju čine Rusija, Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika, a nedavno su se pridružili Iran, Egipat, Etiopija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Novinar Mijat Lakićević ocjenjuje da će Vučićeva odluka zavisiti od razvoja situacije u odnosima sa Evropom i Amerikom.
"Ispada da se Vučić više okrenuo Evropi i to bi moglo da dovede do toga da ne ode na taj samit", kaže on.
Ipak smatra da se manevarski prostor sužava i na jednoj i na drugoj strani.
"Rekao bih da ga pritiskaju i Zapad i Putin što ne znači da nema još godinu, dve, tri dok ne donese konačnu odluku", kaže Lakićević.
Predsjednik Srbije je najprije 5. septembra izjavio da u vrijeme sastanka BRICS-a ima važne goste iz inostranstva da bi dan kasnije poručio da će odluku o pozivu ruskog predsjednika donijeti 10. ili 15. oktobra.
Srbija računa na podršku Rusije, kao i Kine, u međunarodnim organizacijama na protivljenju nezavisnosti Kosova.
Marko Savković iz ISAC fonda ocjenjuje da je to najjača karta u rukama Rusije i Kine u odnosu na vlast u Srbiji.
"Ja ne vidim šta drugo u budućnosti može biti tako važan faktor", smatra on.
Dok još vaga odluku otići ili ne u Kazanj, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u Briselu 19. septembra izrazio uvjerenje da je moguće da Srbija u decembru otvori novi klaster u pristupnim pregovorima sa EU, ali je dodao da mu se čini "da to zavisi više od političkih uslova i pojedinih zemalja, a ne od Brisela".
Srbija nije otvorila nijedan klaster u pregovorima o pridruživanju od decembra 2021. Jedan od razloga je, prema izjavama srpskih zvaničnika, i to što nije uvela sankcije Rusiji.