Rusija do sada nije napala ministarstva ukrajinske vlade, parlament ili kancelariju predsjednika tokom rata koji traje 33 mjeseca.
Kijev je snažno zaštićen protivvazdušnom odbranom, ali Putin kaže da "Orešnik", koji je Rusija prvi put ispalila prošle nedjelje, nije u stanju da bude presretnut - tvrdnja koju zapadni stručnjaci gledaju sa skepticizmom.
"Naravno, odgovorićemo na udare koji su u toku na rusku teritoriju raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, a jedan od mogućih odgovora uključuje i eventualni nastavak testiranja Orešnika u borbenim uslovima", rekao je Putin na bezbjednosnom samitu zemalja bivšeg Sovjetskog saveza u Kazahstanu.
"Trenutno, Ministarstvo odbrane i Generalštab biraju ciljeve za gađanje na teritoriji Ukrajine. To mogu biti vojni objekti, odbrambena i industrijska preduzeća ili centri za donošenje odluka u Kijevu", rekao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinovo promovisanje Orešnika kao taktiku za ometanje pokušaja da se okonča rat, posebno od strane novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa.
"On ne traži završetak ovog rata. Štaviše, Putin želi da spriječi druge da završe rat", rekao je Zelenski u video poruci.
"On može da nastavi da rukuje svojim Orešnikom samo da bi osujetio napore predsjednika Trumpa koji će sigurno uslijediti nakon njegove inauguracije. Putin želi da eskalira situaciju do te mjere da pokušaji predsjednika Trumpa propadnu. Tako da ne može da okonča rat."
Putin je rekao da je masovni ruski napad na Ukrajinu preko noći također bio odgovor na kijevsko korištenje američkih balističkih projektila ATACMS. Zelenski je rekao da je Rusija koristila krstareće rakete sa kasetnom municijom u napadu, što je prekinulo snabdijevanje strujom za više od milion ljudi.
Zelenski je također rekao da razgovara sa zapadnim liderima, uključujući generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kako bi osmislili odgovor na "pokušaj Rusije da učini situaciju nepodnošljivom i da odugovlači rat".
Rusija kaže da je Ukrajina prvi put ispalila ATACMS na zapadnu Rusiju 19. novembra, što ju je navelo da odgovori dva dana kasnije ispalivši Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar.
Od tada, Rusija tvrdi da je Ukrajina ispalila više zapadnih raketa dugog dometa na Kursk, kao da je u udarima koristila i britanske rakete. Putin je na samitu ponovio da to, sa stanovišta Moskve, znači "direktnu umiješanost" Zapada u oružani sukob sa Rusijom.
Putin je rekao da ruska proizvodnja naprednih raketnih sistema premašuje proizvodnju NATO-a deset puta, i da Moskva planira da poveća proizvodnju. On je rekao da Rusija ima nekoliko Orešnika spremnih za upotrebu.
Putin se, drugi put za manje od nedjelju dana, pohvalio da je Orešnik po svojoj razornoj moći uporediv sa nuklearnim oružjem. Zapadni stručnjaci za bezbjednost kažu da bi ova raketa, kao i mnoge druge u ruskom arsenalu, mogla da bude opremljena nuklearnom bojevom glavom.
Tenzije između zaraćenih strana su naglo porasle sa razmjenom raketa, a Putin je prošle nedjelje ažurirao rusku nuklearnu doktrinu kako bi proširio listu scenarija koji bi Moskvu mogli navesti da lansira nuklearno oružje.
Ali, pet izvora upoznatih sa američkim obavještajnim službama, reklo je Reutersu da odluka SAD da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američko oružje dublje u Rusiju nije povećala rizik od nuklearnog napada – što je, kako su rekli, još uvijek malo vjerovatno.