Putin kaže da je situacija izuzetno teška u anektiranim ukrajinskim regijama

Russian President Vladimir Putin, left, and Belarusian President Alexander Lukashenko attend a briefing following their talks in Minsk, Belarus, Monday, Dec. 19, 2022. (Pavel Bednyakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)

Predsjednik Vladimir Putin rekao je da je situacija u četiri područja Ukrajine koja je Moskva proglasila dijelom Rusije "iznimno teška" i naredio sigurnosnim službama da pojačaju nadzor kako bi osigurale svoje granice i borile se protiv novih prijetnji.

Putinovi komentari izneseni na Dan sigurnosnih službi, koji se naširoko obilježava u Rusiji, došli su nakon što je Kijev obnovio pozive za dodatnim oružjem nakon što su ruske bespilotne letjelice pogodile energetske ciljeve i dok rastu strahovi da bi saveznica Moskve Bjelorusija mogla otvoriti novi front invazije protiv Ukrajine.

Putin je naredio Federalnoj sigurnosnoj službi (FSB) da pojača nadzor ruskog društva i granica zemlje kako bi se borila protiv "pojave novih prijetnji" iz inozemstva i izdajica kod kuće.

U rijetkom priznanju da invazija na Ukrajinu ne ide glatko, Putin je upozorio na tešku situaciju u ukrajinskim regijama koje je Moskva pripojila u septembru i naredila FSB-u da osigura "sigurnost" ljudi koji tamo žive.

"Situacija u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, u regijama Herson i Zaporizhzhia iznimno je teška", rekao je Putin kasno u ponedjeljak u komentarima koje je preveo Reuters.

U septembru je prkosni Putin krenuo u aneksiju dijela Ukrajine - oko 15% zemlje - na ceremoniji u Kremlju, ali ranije ovog mjeseca rekao je da rat "može biti dug proces".

Putinov potez da pripoji ta područja Kijev i njegovi zapadni saveznici osudili su kao nezakonit.

Putin je u ponedjeljak prvi put posjetio Bjelorusiju od 2019., gdje su on i njegov kolega na konferenciji za novinare kasno navečer veličali sve bliže veze, ali gotovo da nisu spominjali Ukrajinu.

Kijev je u međuvremenu tražio više oružja od Zapada nakon što su ruske bespilotne letjelice "kamikaze" rano u ponedjeljak pogodile energetske ciljeve.

"Oružje, granate, nove odbrambene sposobnosti... sve što će nam omogućiti da ubrzamo kraj ovog rata", rekao je predsjednik Volodymyr Zelenskiy u svom večernjem obraćanju.

Vrhovno ukrajinsko vojno zapovjedništvo priopćilo je da je njihova protivzračna obrana oborila 23 od 28 bespilotnih letjelica - većinu iznad glavnog grada Kijeva - u trećem zračnom napadu Moskve u šest dana. Rusija je ciljala ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, uzrokujući nestanak struje na temperaturama ispod nule.

Bespilotne letjelice "kamikaze" korištene u napadima jeftino su proizvedene, jednokratne bespilotne letjelice koje lete prema svojoj meti prije nego što brzo padnu i detoniraju pri udaru.

Sjeverozapadno od Ukrajine, već mjesecima postoji stalna ruska i bjeloruska vojna aktivnost u Bjelorusiji, bliskom savezniku Kremlja kojeg su moskovske trupe koristile kao lansirnu rampu za svoj neuspjeli napad na Kijev u februaru.

Putinov put u Minsk pobudio je strahove u Ukrajini o širem angažmanu bjeloruskih oružanih snaga u invaziji. Putin i Lukašenko jedva da su se dotakli Ukrajine na press konferenciji nakon razgovora, umjesto toga veličajući prednosti odbrambenog i ekonomskog usklađivanja.

Lukašenko je opetovano rekao da nema namjeru slati trupe svoje zemlje u Ukrajinu, gdje je invazija Moskve teško posrnula s nizom povlačenja s bojnog polja pred velikom protuofanzivom.

Kremlj je u ponedjeljak odbacio sugestiju da je Putin htio potaknuti Bjelorusiju na aktivniju ulogu. Novinska agencija RIA Novosti citirala je glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao da su takvi izvještaji "neutemeljeni" i "glupi".

I Putin i Lukašenko također su se trudili odbaciti ideju da Rusija pripoji ili apsorbira Bjelorusiju.

"Rusiji nije u interesu bilo koga apsorbirati", rekao je Putin.

Upitan o ovom komentaru, glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da ga treba tretirati kao "vrhunac ironije", s obzirom da "dolazi od vođe koji u sadašnjem trenutku, upravo sada, želi nasilno apsorbirati svoje druge miroljubive sljedeće."

Desetomjesečni sukob u Ukrajini, najveći u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, ubio je desetine hiljada ljudi, milione protjerao iz svojih domova, a gradove pretvorio u ruševine.

Glavni stožer Ukrajine rekao je da je rusko topništvo gađalo 25 gradova i sela oko Bakhmuta i Avdiivke na istoku i nekoliko područja oko Kupianska, sjeveroistočnog grada koji je Ukrajina ponovno zauzela u septembru.

Također se navodi da su ukrajinske zračne i topničke snage izvele više od desetak napada na ruske trupe i opremu, uključujući skladišta municije, te da su oborile dva helikoptera.

Aleksej Kulemzin, gradonačelnik grada Donjecka koji je postavljen od strane Rusije, rekao je da je ukrajinsko granatiranje pogodilo bolničko krilo, zajedno s dječjim vrtićem, objavivši na Telegraphu fotografiju nečega što je izgledalo kao čekaonica sa smrskanim namještajem i opremom.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvještaje s bojišta niti jedne strane.

Rusija kaže da vodi "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini kako bi je oslobodila nacionalista i zaštitila zajednice koje govore ruski. Ukrajina i Zapad akcije Kremlja opisuju kao neizazvani agresorski rat.