Kada je Tareq Hajjaj, dopisnik novinske web stranice Mondoweiss iz Gaze, izašao na teren da izvještava, rekao je da je ponekad vidio izraelske ratne avione i dronove kako kruže iznad i brinuo se da će poginuti.
"Svaki put kada sam htio da napravim priču da nešto prijavim, osjećao sam da je smrt tako blizu, da u svakom trenutku mogu da poginem", rekao je Hadžadž za Glas Amerike iz Kaira.
Novinaru je u aprilu dozvoljeno da napusti Gazu i uputi se u Egipat, ali on i dalje izvještava o ratu iz daleka.
Osnovan kao progresivna novinska stranica, Mondoweiss se suočio s kritikama zbog, kako neki kažu, antiizraelskih stavova i aktivističkog pristupa.
"Bilo je zaista opasno ići na teren da prijavim. Bio je to put smrti svaki dan", dodao je on.
Brojke Komiteta za zaštitu novinara, ili CPJ, odražavaju tu opasnost.
Od 4. oktobra, najmanje 128 novinara i medijskih radnika je ubijeno od početka rata 7. oktobra prošle godine, što je rat učinilo najsmrtonosnijim sukobom koji je zabilježen za novinare.
Novinari u Gazi su podnijeli najveći teret nasilja. Od ubijenih novinara, njih 123 — ili oko 96% — bili su Palestinci, navodi CPJ.
Palestinski novinari nose lažne lijesove kolega ubijenih tokom trenutnog rata između Izraela i Hamasa, tokom simbolične pogrebne povorke u gradu Ramallah na Zapadnoj obali, 7. novembra 2023. godine.
"Oni snose punu težinu odgovornosti za izvještavanje o uticaju rata na Gazu", rekla je izvršna direktorica CPJ Jodie Ginsberg za Glas Amerike u New Yorku.
Visoka stopa ubijenih novinara izazvala je zabrinutost da izraelska vojska namjerno cilja na medije, smatra Ginsberg.
"To je posebno zabrinjavajuće jer su novinari civili i nikada ne smiju biti meta u ratu, a to bi predstavljalo ratni zločin", rekla je ona.
Dva izraelska novinara i tri libanska novinara također su ubijeni od početka rata, navodi CPJ.
Dvojica izraelskih novinara bila su među oko 1.200 ljudi koje su ubili militanti Hamasa u prvom napadu 7. oktobra. Hamas je također zarobio oko 250 talaca.
Izraelska kontraofanziva u Gazi je u međuvremenu ubila više od 41.600 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Više od 95.000 ljudi je povrijeđeno u izraelskim bombardovanjima, koja su malu enklavu Gaze skoro pretvorila u ruševine.
U odgovoru na zahtjev za komentar, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Glas Amerike Izraelskim odbrambenim snagama ili IDF-u. IDF nije odgovorio na email Glasa Amerike u kojem se traži komentar.
Prijetnje sigurnosti novinara — posebno u Gazi — među najhitnijim su pitanjima s kojima se novinari suočavaju dok izvještavaju o ratu, prema medijskim stručnjacima. Dok su se oni u Gazi našli zaokupljeni opstankom, novinari su također zaduženi za dodatnu dužnost pokrivanja i objašnjavanja onoga što se događa lokalnoj i međunarodnoj publici.
U prošlosti, Hamas je maltretirao i hapsio novinare u Gazi zbog njihovog izvještavanja, ali CPJ nije primio nikakve izvještaje o terorističkoj grupi koju su proglasili SAD ciljanom na novinare od početka rata.
Prošle godine je izraelska vojska rekla da ne može garantovati sigurnost novinara u Gazi. Vojska je takođe rekla da ne cilja na novinare. Ali grupe za slobodu štampe i drugi analitičari nisu uvjereni.
"Nekada je bilo da ako nosite oznake na kojima je pisalo da ste sa novinarima ili ste na televiziji da bi vas to zaštitilo. Mislim da sada razumijemo da vas nošenje te vrste obilježja čini metom", John Daniszewski, urednik u The Associated Pressu, rekao je za VOA iz New Yorka.
Daniszewski je dodao da je rat najpolarizirajuće pitanje koje je pokrivao u svojoj karijeri.
"Jedna ili druga strana su veoma zabrinuti da njihova žrtva nije usredsređena", rekao je on.
Još jedno pitanje koje otežava izvještavanje o ratu je nedostatak pristupa, budući da Izrael strogo ograničava pristup medija Gazi. Jedini način da novinari uđu u Gazu je povezivanje sa IDF-om, ali ta rijetka putovanja su visoko kontrolirana, pri čemu novinari vide samo ono što im izraelska vojska dozvoljava da vide.
Početkom septembra, Udruženje stranih novinara, ili FPA, u Izraelu ponovilo je svoje pozive izraelskoj vladi da omogući veći nezavisni pristup novinarima u Gazi.
"Ovo je krajnje pretjerana mjera koja je bez presedana po obimu, obimu i trajanju i protivna je načelima demokratije i slobode štampe", rekao je bivši predsjedavajući FPA Dan Perry za Glas Amerike o strogim ograničenjima. Sada kolumnista sa sjedištem u Tel Avivu, Perry je ranije radio kao šef biroa u Jerusalemu za The Associated Press.
Ograničeni medijski pristup Gazi rizikuje da ometa razumijevanje međunarodne publike o tome šta se dešava na toj teritoriji, prema Ginsbergu, i povećava prostor za procvat dezinformacija i dezinformacija.
"To znači da ne možemo nužno dobiti potpunu sliku onoga što se dešava u Gazi", rekao je on.
Prošle godine izraelska vlada je također ciljala katarski medij Al Jazeera.
U maju je izraelska vlada zatvorila tu kuću zbog navodnih zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, što je potez koji su grupe za slobodu medija osudile. Reporteri Al Jazeere još uvijek ne mogu izvještavati iz Izraela.
Zatim je krajem septembra izraelska vojska izvršila raciju na ured Al Jazeere u gradu Ramallah na okupiranoj Zapadnoj obali i prisilila biro da prestane s radom na najmanje 45 dana. Naredbom o zatvaranju Al Jazeera se optužuje za poticanje i podržavanje "terorizma".
"Upad u ured i zapljena naše opreme nije samo napad na Al Jazeeru, već uvreda slobode medija i samih principa novinarstva", navodi Al Jazeera u saopćenju.
Tokom racije, izraelski vojnici su srušili poster američko-palestinske novinarke Al Jazeere Shireen Abu Akleh, koja je upucana u glavu i ubijena 2022. dok je izvještavala o operaciji izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska vojska je rekla da je novinara vjerovatno, ali nenamjerno, ubio izraelski vojnik. Za njeno ubistvo niko nije odgovarao.
Palestinci posjećuju mjesto gdje je ubijena novinarka Al Jazeere Shireen Abu Akleh, u gradu Dženin na Zapadnoj obali, 18. maja 2022.
"Gašenje Al Jazeere dio je mnogo šireg pokušaja Izraela da cenzurira medije", rekla je Ginsberg.
U Gazi, jedan od najvećih izazova sa kojima se novinari suočavaju je obilje priča koje se mogu ispričati, kaže Hajjaj. "Uvijek ima još priča koje treba uraditi", rekla je.
Iako je prošlo oko pola godine otkako je Hajjaj uspio napustiti Gazu i uputiti se u Egipat, on kaže da se njegov dom nikad ne osjeća tako daleko.
"Čak i da je moje tijelo napustilo Gazu, sva moja čula su i dalje tu", rekao je.