Sa 98% prebrojanih glasačkih listića, Sandu je osvojila 54,35% glasova, saopćila je Centralna izborna komisija na kraju izbora i kampanje koje su bile narušene upornim navodima o miješanju koje je poricala Rusija.
Na ovim izborima, glasao je i najveći broj glasača u iseljeništvu koji su sudjeluju na izborima u Moldaviji od 2010. kada je dijaspori prvi put dopušteno glasovati.
Unutar granica Moldavije, rezultati su pokazali da je Sandu zapravo izgubila izbore od Stoianogla s malom razlikom, 48,8% naprema 51,2%.
Pobjedu 52-godišnje bivše savjetnice Svjetske banke, koja je ubrzala nastojanje nacije da napusti orbitu Moskve i pridruži se Evropskoj uniji, njene pristalice vide kao podršku odlučnom prozapadnom kursu koji je zauzela.
Ali Stoianoglova dominacija u dijelovima zemlje sugerira da se njena stranka suočava s teškim izazovom na ključnim parlamentarnim izborima sljedećeg ljeta koji će odlučiti o sastavu vlade.
Stoianoglo je vodio kampanju rekavši da podržava integraciju u EU, ali i da želi da razvija veze sa Rusijom u nacionalnom interesu. Sandu ga je prikazala kao trojanskog konja za interese Kremlja, što je on negirao.
Budućnost Moldavije, siromašne poljoprivredne nacije koja se od raspada Sovjetskog Saveza 1991. smjenjivala između proruskih i prozapadnih kurseva, bila je u centru pažnje otkako je Rusija započela svoju punu invaziju na susjednu Ukrajinu 2022. godine.
Glasanje je pomno praćeno u Briselu nedjelju dana nakon što je Gruzija, još jedna bivša sovjetska država koja je tražila članstvo, ponovo izabrala vladajuću stranku koju na Zapadu smatraju sve više proruskom.
„Moldavija, ti si pobjednik!... U našem izboru za dostojanstvenu budućnost, niko nije izgubio”, rekla je Sandu u pomirljivom pobjedničkom govoru, u kojem je navela da mora da se pozabavi zabrinutošću onih koji su glasali protiv nje.
„Čula sam vaš glas – i one koji su me podržali i one koji su glasali za gospodina Stoianogla. Obavezujem se da ću biti predsjednica za sve vas”, rekla je ona.