U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.
SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.
Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.
USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.
Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.
Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.
Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.
Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.
Obrazovanje
Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.
Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.
Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.
Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.
Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).
Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”
Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.
Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.
Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.
Mediji i druge slobode
Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.
Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.
Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.
Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.
Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost
Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.
Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.
Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.
Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.
Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.
Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.