Sada je preostalo da se o tome izjasni američki Senat, koji je pod kontrolom demokrata, što je preduslov da bude dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu. Procjenjuje se da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.
On je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.
„Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama”, saopštio je američki predsjednik.
Od ukupnih 95 milijardi dolara, 60,84 milijarde namijenjene su Ukrajini. U nju je uračunato i 23,2 milijarde za popunu zaliha američkog naoružanja, izvijestila je agencija Reuters.
Njihova količina je smanjena, pošto su korišyene za snabdijevanje Ukrajine tokom blokade paketa pomoći u donjem domu Kongresa - koji je pod kontrolom republikanaca.
Za Izrael je predviđeno 26,38 milijardi dolara, od kojih će 9,1 milijarda biti iskorištena za obezbjeđivanje humanitarne pomoći stanovništvu ugroženom konfliktom u Gazi.
Za područje Indo-pacifika planirano izdvajanje iznosi 8,12 milijardi dolara.
Članovi Predstavničkog doma imali su prethodna tri dana da razmotre predloženi zakon i ulože amandmane prije planiranog glasanja.
Pitanje bezbjednosti na granici biti predmet odvojenog zakonskog prijedloga – čime se smatra da je predsjedavajući Predstavničkom domom, republikanac Mike Johnson, izašao u susret konzervativnijim krugovima.
Prema tumačenjima u američkoj javnosti, podrška demokrata zakonskim predlozima u Predstavničkom domu bila je od suštinskog značaja – imajući u vidu tanku većinu republikanaca u Predstavničkom domu (218:213), kao i oštro protivljenje njihove tvrdokornije struje.
Među njima su najglasniji bliski saradnici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je skeptičan u vezi sa pomoći Ukrajini. Trump je osvojio dovoljan broj stranačkih glasova potreban za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru.
Neki od njih, najavljivali su mogućnost smjene Mikea Johnsona sa pozicije predsjedavajućeg – ukoliko bi prijedlog zakona bio usvojen.
Međutim, Johnson je poručio da neće dozvoliti da prijetnje utiču na njega – rekavši da je podrška Ukrajini od ključne važnosti.
„Mogao bih da donesem sebičnu odluku. Međutim, radim ono što vjerujem da je ispravna stvar”, rekao je on.
Ukrajina se već treću godinu nalazi na meti brutalne ruske agresije.
Primedbi ima i na ljevici – usljed zabrinutosti zbog pomoći Izraelu tokom kampanje protiv ekstremista Hamasa, pokreta koji Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.
Sa te strane poziva se na strožiju kontrolu distribucije američkog naoružanja i novca poreskih obveznika u okolnostima, kako upozorava dio međunarodne javnosti, razornih posljedica izraelskih napada po civilno stanovništvo u području Gaze.