Godišnji izvještaj Ministarstva odbrane SAD o vojnoj moći Kine koji je objavljen u srijedu kaže da je najmanje 15 visokih vojnih oficira i rukovodilaca u odbrambenoj industriji smijenjeno sa svojih pozicija između jula i decembra 2023. godine. sa projekata koji se odnose na modernizaciju kineskih kopnenih nuklearnih i konvencionalnih projektila.
"Mislim da to (korupcija je) već ima nekog uticaja", rekao je visoki zvaničnik odbrane, koji je razgovarao sa novinarima pod uslovom anonimnosti na osnovu osnovnih pravila koje je postavio Pentagon.
Korupcija u vojsci nije novost, ali se uvukla u najviši vojni vrh kada je kineski ministar nacionalne odbrane Li Shangfu smijenjen s dužnosti krajem oktobra prošle godine. Li je vodio Odjel za razvoj opreme Centralne vojne komisije od 2017. do 2022. godine, gdje je potpisao sve nabavke oružja Narodnooslobodilačke vojske, PLA, prije nego što je bio ministar odbrane.
Tadašnji kineski ministar odbrane general Li Shangfu polaže zakletvu tokom zasijedanja kineskog Nacionalnog narodnog kongresa u Velikoj dvorani naroda u Pekingu 12. marta 2023. godine.
Kineski vojni ciljevi uključuju završetak modernizacije do 2035. i da postane vojska "svjetske klase" do kraja 2049. Ona je također postavila cilj za 2027. kao kratkoročni pokazatelj kako bi osigurala da njeni planovi modernizacije nastave napredovati. PLA će 2027. godine obilježiti 100. godišnjicu svog osnivanja.
U izvještaju se kineski napredak prema navedenoj prekretnici sposobnosti iz 2027. naziva "neujednačenim" bez eksplicitnog navođenja da li je kineska vojska nazadovala.
“Svakako ističemo i vrlo ozbiljno shvaćamo napredak koji oni postižu u brojnim oblastima koje smo zabilježili u izvještaju, a istovremeno pokušavamo uzeti u obzir ona područja u kojima su pokazali neke nedostatke “, dodao je zvaničnik.
Uprkos smanjenju kineske ekonomije, potrošnja Pekinga za odbranu procijenjena je na 40% do 90% više nego što je najavljeno u budžetu za odbranu, što iznosi 330 do 450 milijardi dolara ukupne potrošnje za odbranu za 2024.
Kineske nuklearne i raketne sposobnosti
Kina je, prema izvještaju, imala više od 600 operativnih nuklearnih bojevih glava u svojim zalihama od sredine 2024. godine, a imat će više od 1.000 ovih bojevih glava do 2030. Rast arsenala je u skladu s prošlogodišnjim procjenama.
Sjedinjene Države održavaju oko 1.550 aktivnih bojevih glava, na osnovu sporazuma, ali njihov nuklearni arsenal i infrastruktura stari. Pentagon planira potrošiti stotine milijardi dolara u narednoj deceniji da ga ažurira i zamijeni.
Osim toga, navodi se u izvještaju, Kina razvija nove interkontinentalne balističke rakete (ICBM) koje će značajno poboljšati njene nuklearno sposobne raketne snage, a možda istražuje i razvoj konvencionalno naoružanih interkontinentalnih raketnih sistema.
Vojna vozila sa interkontinentalnim balističkim projektilima prolaze pored Trga Tjenanmen tokom vojne parade povodom obilježavanja 70. godišnjice osnivanja Narodne Republike Kine, na njen Dan državnosti u Pekingu, Kina, 1. oktobra 2019.
“Ako se razviju i primjene, takve sposobnosti bi omogućile NR Kini da prijeti konvencionalnim napadima na ciljeve u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Država, Havajima i Aljasci”, navodi se u izvještaju, koristeći skraćenicu za formalni naziv Kine, Narodna Republika Kina.
NRK nastavlja da održava vodeći svjetski arsenal hipersoničnih raketa. Hipersonično oružje leti pet puta većom brzinom od zvuka i može manevrisati i mijenjati putanje tokom faze leta, što ga čini težim za odbranu od balističkih projektila, koje također lete hipersoničnom brzinom, ali putuju duž postavljene putanje.
PLA mornarica
Kineski nosač aviona Shandong (CV-17) izveo je tri slanja u Filipinsko more 2023. godine, što je rekordan broj za jedan kineski nosač u kalendarskoj godini, navodi se u izvještaju. Mornarica PLA također je izvela prvo proširenje svog novog amfibijskog jurišnog broda klase Yushen.
Raspoređivanja pokazuju da je PLA mornarica nastavila da povećava svoju sposobnost da sprovodi misije izvan prvog lanca ostrva koji uključuje Japan, Tajvan, Indoneziju i dijelove Filipina.
Tajvanski mornarički brod Keelung, u prvom planu, prati kineski nosač aviona Shandong, u pozadini, u blizini tajvanskih voda u septembru 2023., na fotografiji koju je objavilo Ministarstvo nacionalne odbrane Tajvana.
Međutim, visoki dužnosnik je naglasio, dok je PLA demonstrirala neke ograničene zajedničke operativne sposobnosti izvan prvog lanca otoka, prekomorske aktivnosti njene mornarice općenito nemaju uključenost njene vojske ili zrakoplovstva i ne uključuju borbene operacije.
Kina ima najveću mornaricu na svijetu, na osnovu broja brodova u svojoj floti, ali je njen broj ostao dosljedan prošlogodišnjoj procjeni. Kinezi imaju više od 370 brodova i podmornica, od kojih se više od 140 smatra velikim površinskim plovilima.
Što se tiče proizvodnje vojnih brodova, pomorskog oružja i elektronskih sistema, navodi se u izvještaju, kineska odbrambena industrija je "gotovo samodovoljna za sve potrebe brodogradnje".
Tajvan i Filipini
Pojačani kineski vojni pritisak na Tajvan "nastavio je da narušava dugotrajne norme na i oko" demokratskog ostrva 2023. godine, navodi se u izvještaju.
Peking je izjavio da želi biti spreman da kontroliše ostrvo do 2027. godine, silom ako bude potrebno. Kina održava pomorsku prisutnost oko Tajvana i povećala je prelaze u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane i izvela velike vojne vježbe u blizini.
Ovog mjeseca, Kina je okupila desetine brodova mornarice i obalske straže u, čini se, najvećim pomorskim vježbama na Tajvanu od 1990-ih.
Samo ove sedmice, Kina je poslala nekoliko vojnih aviona prema Tajvanu, pri čemu su četiri aviona prešla srednju liniju Tajvanskog moreuza koji čini nezvaničnu granicu između strana, prema tajvanskom ministarstvu odbrane.
Uprkos ovom sve agresivnijem ponašanju, visoki zvaničnik odbrane rekao je novinarima da sukob s Kinom oko Tajvana nije "neminovan ili neizbježan".
“Mislimo da danas imamo odvraćanje koje je stvarno i snažno. Činimo mnogo da pokušamo da tako i ostane”, rekao je zvaničnik novinarima.
Brod kineske obalske straže koristi vodene topove prema brodu filipinske obalske straže u blizini druge Tomasove šoala koju su okupirali Filipini, u Južnom kineskom moru, dok su mu blokirali put tokom misije ponovnog snabdijevanja, avgust 5, 2023.
Tenzije s Filipinima također su prošle godine bile "prilično veće", navodi se u izvještaju. Kineski pomorski brodovi su koristili vodene topove protiv filipinskih brodova i čak su se zabili u brodove opskrbe.
Međutim, od kraja 2023. kineska vojska je, prema izvještaju, smanjila broj rizičnih presretanja američkih vojnih aviona, dok je nastavila s "nesigurnim manevrima" u blizini savezničkih snaga u regiji.
Činilo se da se promjena u ponašanju prema američkoj vojsci poklopila s diplomatskim razvojem: predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping složili su se da obnove komunikaciju između vojski krajem 2023.
Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija, upozorio je da će se agresivno držanje Kine prema Tajvanu i Filipinima vjerovatno nastaviti sve dok Sjedinjene Države i njihovi saveznici ne promijene Pekingovu analizu troškova i koristi.
"Svako smanjenje direktne agresivne aktivnosti prema Sjedinjenim Državama je privremena mjera i ne treba je pogrešno tumačiti kao fundamentalnu promjenu velike strategije Pekinga ili neprijateljstva prema Sjedinjenim Državama i njihovim interesima", rekao je za Glas Amerike.