Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji u kojima je, zbog dugotrajnih etničkih napetosti, iskazana potreba za potporom prozapadnih institucija i predanost Inicijativi za otvoreni Balkan.
U istraživanju je, u svakoj zemlji, učestvovalo oko 1.000 građana.
Regionalni direktor IRI-ja za Europu Paul McCarthy za Glas Amerike je izjavio da se sve zemlje, osim Srbije, snažno zalažu za ulazak u Europsku uniju.
“Srbija je definitivno izuzetak kao jedina zemlja ispod 50 posto podrške građana za ulazak u EU, dok je taj postotak veći u drugim zemljama u regiji. Nažalost, vidjeli smo određeni pad u brojevima podrške za pristupanje EU-u. Odnosno, bilježimo porast podrške Europskoj uniji u svim zemljama u regiji osim u Srbiji”, rekao je McCarthy.
Na pitanje zašto građani Srbije ne žele bidi dijelom europske zajednice, McCarthy smatra da je od svih zemalja u regiji, rukovodstvo Srbije nastojalo sjediti na dvije stolice između istoka i zapada.
“Nadam se da će biti više potpore Beograda, odnosno srpske vlade u pristupanju EU. Isto razmišljanje je zastupljeno i kod srpske populacije u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj. Zbog utjecaja iz Srbije, ni dio građana BiH ne želi u EU. Postoje ljudi koji su okrenuti prema zapadu, ali ni približno kao npr. u entitetu Federacija BiH ili na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji”, istaknuo je regionalni direktor IRI-ja.
Kako navodi McCarthy, Rusija i Kina kotiraju vrlo visoko među srpskom populacijom u poređenju s drugim balkanskim zemljama.
“Naprimjer, u Crnoj Gori smo vidjeli smanjenje podrške Kini, što bi moglo imati veze s dugom koji je nastao u cestogradnji koju finansiraju Kinezi. Međutim, ruski utjecaj među srpskim stanovništvom, bilo u Srbiji ili u Crnoj Gori, još uvijek je prilično visok”.
S druge strane, podrška NATO-u je također porasla u BiH i Crnoj Gori, od prethodnog istraživanja IRI-ja 2020. godine. Institut najviše istraživanja provodi u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, ali i u ostatku svijeta.
“Naše istraživanje jasno pokazuje da većina ljudi na Zapadnom Balkanu želi snažnu povezanost s uspješnim demokratijama i slobodnim društvima. Čak i prije agresije Rusije na Ukrajinu, ispitanici u regiji smatrali su da je njihova budućnost sa Zapadom. Anketa također naglašava dugotrajne napetosti među etničkim skupinama u cijeloj regiji. Većina u svim ispitanim zemljama, osim Kosova, priznaje da postoji određena razina napetosti među različitim etničkim skupinama na Zapadnom Balkanu. Međutim, većina u svim ispitanim zemljama vjeruje da je oružani sukob u njihovoj zemlji malo vjerovatan u bliskoj budućnosti”, navodi naš sagovornik.
Činjenica da velika većina ljudi ne predviđa oružani sukob u regiji pozitivan je znak za dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe.
Osim toga, istraživanje je pokazalo snažnu potporu Inicijativi za otvoreni Balkan, sporazumu između Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije za potporu slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala te saradnji u rješavanju vanrednih situacija između triju zemalja. Većina anketiranih u BiH (68%), Crnoj Gori (66%), Sjevernoj Makedoniji (61%) i Srbiji (75%) podupire inicijativu, a Kosovo je podržava sa samo 42%.
Prema njegovim riječima, zemlje Balkana trebaju biti okrenute prema zapadu i članstvu u zapadnim institucijama. Čvrsto vjerujemo da je budućnost u članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Nažalost, kako kaže, rat u Ukrajini je produbio podjele te se može vidjeti jača potpora srpske strane u izjednačavanju i održavanju odnosa s Rusijom i Kinom.